Radovi na toplifikaciji sve bliži kotlarnici u Skerlićevoj ulici

    2 sedmice pre 654 pregleda Izvor: PV Informer

Radovi na toplifikaciji Pljevalja se u užoj gradskoj zoni nastavljaju u dva pravca, od kojih jedan pravac je sve bliži kotlarnici u Skerlićevoj ulici, a drugi se izvode u dijelu Tršove ulice.

Toplovodne cijevi već su postavljene u dijelu ispred marketa „Aroma“,a zemljani radovi su odrađeni do ispred objekta EPCG,za naplatu el. energije.Od tog mjesta veoma je malo ostalo da se odradi zemljanih radova do same kotlarnice u kojoj je predviđeno da bude jedna od podstanica u okviru gradske toplifikacije.

Zemljani radovi i radovi na polaganju toplovodnih cijevi trenutno se izvode i u Tršovoj ulici.

Radovi su veoma blizu raskrsnice kod gimnazije.Urađen je najveći dio zemljanih radova, a toplovodne cijevi su već postavljene u dijelu Tršove ulice kod osnovnog suda.

Povoljne vremenske prilike i veliki broj radnika kompanije „Intermost“ iz Podgorice i njihovih podizvođača, omogućavaju da se radovi izvode planiranom dinamikom.

Prema najnovijim dostupnim informacijama iz avgusta 2026. godine, ugovoreni rok za završetak radova na toplifikaciji Pljevalja je april 2027. godine. Prema posljednjim dostupnim informacijama o projektu toplifikacije Pljevalja, primarni toplovod od Termoelektrane do grada predviđen je da dovede toplotnu energiju do postojećih kolektivnih kotlarnica, koje će biti pretvorene u podstanice.

Konkretno, na primarnu gradsku mrežu predviđeno je povezivanje:

  • kotlarnice u Skerlićevoj ulici – najveća postojeća kotlarnica;
  • kotlarnice „Ada“ u parku Vodice;
  • kotlarnice koje opslužuju OŠ „Ristan Pavlović“;
  • OŠ „Boško Buha“;
  • Školski centar;
  • Gimnaziju „Tanasije Pejatović“.

Pored ovih lokacija, u planu su i postojeće ili buduće predajne podstanice na lokacijama:

  • Tršova – na mjestu nekadašnje kotlarnice;
  • Skupština opštine Pljevlja;
  • zgrada Opštine Pljevlja.

Prema riječima menadžera projekta Veselina Sekulića, duž primarnog toplovoda biće izvedeno više od 20 priključnih zona, koje će omogućavati razvoj sekundarne mreže i priključivanje drugih objekata u gradu.

Nakon završetka primarne mreže slijedi razvoj sekundarne mreže i fazno priključivanje potrošača po zonama.