Crna Gora u 2026. godini planira 5,13 miliona eura prihoda od korišćenja šuma, ali država i dalje ne ostvaruje realnu tržišnu vrijednost svog šumskog bogatstva, ocijenio je za Bankar direktor Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković. On smatra da bi snažniji razvoj domaće finalne prerade drveta mogao značajno povećati finansijsku korist za crnogorsku ekonomiju, dok Uprava očekuje da će ovogodišnji plan prihoda ostvariti, a moguće i premašiti, ukoliko administrativne procedure budu tekle bez zastoja.

Bankar: Kako ocjenjujete trenutno stanje crnogorskog šumarstva i koji su najveći izazovi sa kojima se Uprava suočava u 2026. godini?

Rajković: Crnogorsko šumarstvo zahtjeva mnogo veću pažnju, brigu i ulaganja od onih koje trenutno ima. Trenutno stanje nije loše, al svakako može biti mnogo bolje i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, na čijem sam čelu, nastoji u granicama mogućeg sa svoje pozicije da unaprijedi to stanje, s posebnim osvrtom na zaštitu, očuvanje i unapređenje šumskog bogatstva i ekosistema, a potom i iz ugla ostalih aspekata.

Kada je riječ o izazovima sa kojima se Uprava suočava, izazovi su brojni, ali svakako nisu nesavladivi. Moram navesti tu dugogodišnje probleme sa kojima se Uprava suočava, a koji značajno otežavaju ostvarivanje što boljih poslovnih rezultata. Tu prvenstveno mislim na nedostatak stručnog kadra, kako visokog tako i srednjeg obrazovanja, zatim izuzetno visoku starosnu strukturu zaposlenih i veoma niske zarade i loše uslove za rad zaposlenih.

Takođe, tu je implementacija novog Zakona o šumama, koji je u poslijednje dvije godine pretrpio nekoliko izmjena i dopuna, a po kojem su nam periodično oduzimane i vraćane nadležnosti, što je značajno otežalo poslovanje, ali i realizaciju Programa gazdovanja šumama i lovištima za 2026. godinu, zbog kratkog vremena u kojem je potrebno izvršiti sve poslovne aktivnosti.

Međutim, mi svakako ne odustajemo i čim nam je to Zakon omogućio zaposleni su krenuli u doznaku. Aktivno se radi na realizaciji Programa gazdovanja šumama za 2026. godinu i očekujemo da ćemo imati još jednu u nizu uspješnu poslovnu godinu.

Ovdje moram spomenuti da trenutno, najveći i najteži izazovi su i brojni i u 99,9% slučajeva namjerno izazvani i podmetnuti šumski požari širom zemlje, koji uništavaju ogromne šumske komplekse i kompletne ekosisteme. Iskoristiću ovu priliku da javno apelujem na sve da se suzdrže od nepotrebnog i nekontrolisanog paljenja vatre na otvorenom i da pružim podršku i javno pohvalim i zahvalim se svim onim herojima koji se danonoćno bore na terenu sa namjerno izazvanim vatrenim stihijama. Očekujem da će počinioci ovih zlodjela biti privedeni i adekvatno sankcionisani, jer su nastale štete neprocjenjive i u velikoj mjeri dugoročno nepopravljive, nažalost.

Bankar: Programom gazdovanja za 2026. godinu planirani su značajni prihodi po osnovu korišćenja šuma. Da li očekujete da će plan biti ostvaren i koji faktori će najviše uticati na finansijski rezultat do kraja godine?

Rajković: Programom gazdovanja za 2026. godinu ukupno planirani prihodi od korišćenja šuma za 2026. godinu iznose 5.134.660,20 eura, a očekuju se po osnovu prodaje drveta i naplate naknade za korišćenje šuma u privatnoj svojini. Ovaj planirani prihod je značajno smanjen, jer su značajno smanjene i količine državnih šuma koje se planiraju dati na korišćenje.

Obzirom da je Program gazdovanja šumama za 2026. godinu usvojen dosta kasno, a nadležnosti Upravi, prošle godine vraćene u mjesecu avgustu do kraja decembra, a ove godine u toku mjeseca maja do kraja godine, očekujemo da ostvarimo sve planove, a nastojaćemo i da ih nadmašimo, ukoliko sve administrativne procedure ne budu tekle sporo.

Poznato vam je da doznaka i ostali poslovi u šumi zavise od vremenskih uslova, zbog čega je ključno da se Program gazdovanja usvoji početkom godine. Međutim, kako je na snazi novi Zakon o šumama, njegovim izmjenama te nadležnosti su nam vraćene tek u maju, zbog čega kasne i svi ostali radovi u šumi.

Nastojimo da sustignemo propušteno vrijeme, samim tim već je usvojena Odluka o prodaji sanitara, što je i najbitnije, a uskoro će biti i Javni poziv za prodaju istog. Očekujemo da će Vlada CG brzo usvojiti i Odluku o redovnim sječama kako bi se raspisao i taj Javni poziv, što će i uticati na finansijske rezultate Uprave.

Sigurno je da ono što bude zavisilo od nas biće odrađeno na vrijeme, ali ipak postoje i neki segmenti na koje Uprava ne može uticati, a što se u krajnjem može i odraziti na krajnje poslovne rezultate.

Bankar: Kako su se cijene drvnih sortimenata mijenjale posljednjih godina i smatrate li da država danas ostvaruje realnu tržišnu vrijednost od korišćenja šumskog bogatstva?

Rajković: Cijene drvnih sortimenata su posljednjih godina rasle, uostalom kao i cijene svega ostalog, najvećim dijelom zbog brojnih globalnih faktora i uticaja. Sigurno je da država danas ne ostvaruje realnu tržišnu vrijednost od korišćenja šumskog bogatstva, ali na tome se mora detaljno raditi kroz dugoročna planiranja i strategije.

Ne smijemo šumsko bogatstvo Crne Gore gledati isključivo kao tržišnu vrijednost i finansije, već kao prirodno bogatstvo koje treba da čuvamo i zaštitimo, da ga unaprijedimo i razvijamo, a ne samo da ga koristimo na način profita, sječe, prodaje i budžeta.

Čini se da zanemarujemo tu ekološku funkciju šuma, daleko značajniju od ekonomske, zbog čega se i prave značajne greške u konceptu upravljanja državnim šumama. Mišljenja sam da bilo koji plan za šumarski sektor i njegovu reformu prvenstveno treba da počiva na ideji zaštite postojećeg i razvoju i unapređenju novog šumskog fonda, a tek onda i na toj ekonomskoj dimenziji.

Ukoliko ne budemo radili na tome i planirali dugoročno za neke buduće generacije, ne možemo govoriti ni o održivom gazdovanju šumama.

Bankar: Bespravna sječa i nelegalan promet drveta godinama predstavljaju problem. Kolika je procijenjena ekonomska šteta za državu i da li su postojeći mehanizmi kontrole dovoljni da se taj problem značajnije smanji?

Rajković: Bespravne sječe i nelegalan promet drveta jesu dugogodišnji problem, koji zahtjeva snažan sistemski i multisektorski odgovor države. Ekonomska šteta je sigurno veoma velika, ali je ekološka šteta značajno veća.

Postojeći mehanizmi kontrole nisu dovoljni, prvenstveno zbog nedostatka kadra, a ogromnih površina pod šumama, zbog administrativnih barijera, zbog blagih sankcija za bespravne aktivnosti u šumama, zbog sporih procesa i postupaka kada se utvrde počinioci takvih aktivnosti i slično.

Iz tih razloga, neophodno je formirati uvezan sistem nadležnih institucija koje će promptno reagovati na bespravne radnje u šumama, na sve prijave i dojave i odmah procesuirati počinioce takvih djela.

Od kada sam na čelu Uprave, nastojao sam da u sklopu svojih nadležnosti smanjimo bespravne radnje u šumama i uspjeli smo u značajnoj mjeri. Činjenica je da su bespravne sječe smanjene, ali i dalje nije u potpunosti iskorijenjena pojava, ali je bitno da je značajno bolje stanje, posebno tokom 2025. godine.

Uprava nastavlja da u mjeri mogućeg i dalje prati i odreaguje na sve prijave i dojave i nećemo stati dok bespravne altivnosti u šumama ne svedemo na minimum.

Bankar: Crna Gora dio drvne mase i dalje plasira kao sirovinu ili proizvod sa relativno malom dodatom vrijednošću. Da li bi država trebalo snažnije da podstiče domaću preradu drveta kako bi veći dio vrijednosti ostajao u crnogorskoj ekonomiji?

Rajković: Svakako da bi država trebalo da snažnije podstiče domaću preradu drveta i finalnu proizvodnju, međutim danas je nažalost veoma malo pogona koji imaju finalnu preradu drveta.

Sigurno je da bi kroz neku dugoročnu Strategiju o drvopreradi i određene beneficije koje bi dobijali oni koji se bave finalnim proizvodom od drveta Crna Gora mnogo više valorizovala svoje šumsko bogatstvo, a finansijska dobit bi bila mnogo veća.

Bankar: U toku je formiranje državnog preduzeća „Crna Gora Šume“ d.o.o. Šta će njegovo osnivanje konkretno promijeniti u finansijskom i organizacionom modelu gazdovanja državnim šumama i kada se očekuje da preduzeće počne da funkcioniše u punom kapacitetu?

Rajković: Vlada Crne Gore je u skladu sa novim Zakonom o šumama formirala državno preduzeće „Crna Gora Šume“ d.o.o. i sada se vjerovatno radi aktivnije na tome.

Vrijeme će pokazati šta će se njegovim formiranjem promijeniti u finansijskom i organizacionom modelu gazdovanja državnim šumama i ono što je mnogo bitnije da li će ta promijena donijeti dobro crnogorskim šumama.

Nadležnosti tog preduzeća su jasno definisane novim Zakonom o šumama i Uprava će te nadležnosti obavljati kako je predviđeno izmjenama zakona do prvog januara 2027. godine. Pretpostavljamo da se tada i očekuje da preduzeće počne da funkcioniše u punom kapacitetu.

Bankar: Koji su ključni planovi i investicije Uprave u narednom periodu, od pošumljavanja i izgradnje šumskih puteva do zaštite od požara, digitalizacije i unapređenja kontrole gazdovanja šumama?

Rajković: Uprava za gazdovanje šumama i lovištima u narednom periodu nastojaće da ostvari planove projektovane Programom gazdovanja šumama i lovištima za 2026. godinu, ako ne i da ih premaši.

U tom dokumentu, a u skladu sa ostalim planskim dokumentima jasno su istaknuti naši godišnji planovi i kada je riječ o pošumljavanju, zaštiti šuma, izgradnji šumskih saobraćanica, digitalizaciji i ostalim aspektima poslovanja.

Nastojimo da uložimo dodatne napore kako bismo sve svoje planove ostvarili u previđenom roku, sa posebnom pažnjom ka zaštiti šuma i njihovom unapređenju.