Rakočević o Skaj aplikaciji: Vjerodostojnost i autentičnost dokaza moraju biti nesporni

    10 meseci pre 418 pregleda Izvor: TV 7

Skaj aplikacija, kao nova platforma komunikacije, razlikuje se od ostalih platformi na način što omogućava garanciju sigurnosti komunikacije, a to je ono što svaki građanin po definiciji hoće i što mu je Ustavom garantovano pravo. Malo ko je mogao da vjeruje da su u startu one bile predviđene za nosioce kriminalnih aktivnosti, rekao je prof. dr Velimir Rakočević, kriminolog, gostujući u jutarnjem programu TV7.

foto: gradski.me

“Interesantno je da je Skaj aplikacija samo jedna u nizu. Prije toga smo imali Enkročet, vrlo sličnih modaliteta. Postojala je i Anom aplikacija koju je FBI kreirao kako bi ‘lovio’ kriminalce. Ono što Skaj aplikaciju razlikuje od drugih je činjenica da to nije klasična forma prenosa komunikacije, primjera radi vajbera, telegrama… Čak je postojala ponuda od četiri miliona dolara ko uspije da ‘probije’ taj sistem zaštite, naročito tehnički dio za koji se smatralo da je savršen”, rekao je Rakočević.

On napominje da Skaj aplikacija nema mikrofon, kameru, GPS, već da se sve svodi na određeno šifrovanje, specijalnu zaštitu. Osnovni uslov da neko lice dođe do telefona i koristi sve mogućnosti Skaja jeste da plati mjesečnu pretplatu od 600 do 2000 dolara.

“Kada uzmemo sve mjere tajnog nadzora kako predviđa crnogorsko zakonodavstvo, nijedna od njih, a slična je i situacija u regionu, ne bi bila podobna da se čak i zakonito primijeni da taj sadržaj ‘presrijeće’, snima, skladišti, transira itd. Taj mehanizam je funkcionisao tako da to nije rađeno u realnom vremenu jer je sistem radio na način što se ta poruka odmah ‘šifrira’ od pošiljaoca. Onda pošiljalac i centralni server takođe ima dva ključa – da prenese i uskladišti i poseban ključ za onoga ko prima tu poruku. Ovdje se u suštini radi najčešće o prenosu poruka”, rekao je Rakočević.

U pravu, naročito u krivičnom pravu, dodaje on, dokazi treba da budu kredibilni, a važan je i način pribavljanja dokaza. Ako su dokazi pribavljeni suprotno Ustavu, zakonima, u suštini na nezakonit način onda oni ne mogu da budu konvalidirani (osnaženi). Francuzi su našli način kako da ‘prodru’ u aplikaciju i kasnije te informacije iskoriste kao dokaz na sudu.

“Francuska policija ima jednu specijalnu metodu. Zove se ‘upad u računarski sistem’. Bukvalno hakuju sistem, ubace viruse i preko njih unose uredjaj za dekodiranje. Od tog trenutka oni su sve imali ‘na izvolite’. Svaku poruku prije šifrovanja su mogli da skeniraju”, kazao je Rakočević i dodao:

“Šta je ovdje ključno? Imajući u vidu brojna lica koja su bila pod mjerama tajnog nadzora, mislim da će konačnu riječ o svemu, kada je riječ o zakonitosti dokaza, za njihovu prihvatljivost, imati Evropski sud pravde. Mnogo je tu stvari koje treba razjasniti. Da li je u pitanju ciljani nadzor komunikacije ili masovni nadzor”.

Na pitanje da li se komunikacija sa Skaj aplikacije može falsifikovati, Rakočević odgovora:

“Vjerodostojnost i autentičnost dokaza moraju biti nesporni. Kad bi se to dovelo u pitanje onda sve pada u vodu. Bitno je istaći da Crna Gora nije članica EU i automatski postoji ogromna razlika. Jedna je procedura razmjena dokaza, obavještajnih informacija u okviru članica EU. Crna Gora je čak unaprijed donijela zakon o krivično-pravnoj saradnji sa državama iz Evropske unije. Taj zakon će se primjenjivati kada i naša zemlja postane dio EU. Tu postoji Evropski istražni nalog i on funkcioniše po principu povjerenja. To znači da ako se dokaz izvede u skladu sa zakonom u jednoj državi, onda se ne ulazi u njegovu vjerodostojnost i kredibilitet. Jer u suprotnom bi se smatralo da je to napad na suverenitet te države”.

Ipak, ima i druga strana medalje.

“Postoji opasnost, kao i u svim drugim oblastima, od kompromitacije, od kontaminacije tih izvora”.

Rakočević kaže da se u Crnoj Gori za sada prepiske sa Skaj aplikacije, direktno ili indirektno, uzimaju kao vrlo pouzdan pokazatelj.

“Svi ovi predmeti koji su kod nas tretirani su kroz određivanje pritvora, preko izjašnjenja Apelacionog, čak i Vrhovnog suda, zaključno sa podizanjem optužnice, na neki način legitimizovani. Međutim, sve je to još uvijek u jednoj fazi kad se se ne može govoriti o njihovoj validnosti dok se ne dobije prva pravosnažna presuda u našoj državi”, zaključio je Rakočević.