Hoće li naredne zime u Njemačkoj biti dovoljno gasa? To pitanje, poslije izbijanja rata u Ukrajini, ne muči samo privrednike već i desetine miliona građana, jer, polovina stanova u Njemačkoj grije se na gas. Takođe, ta briga vraća pažnju na staru temu modernizacije sistema grijanja.

Njemačka industrija grijanja se zalaže za hitne promjene i građanima preporučuje razne opcije da trajno smanje korišćenje gasa ili da ga zamjene nekim drugim energentom. Ne samo zbog zavisnosti od gasa iz Rusije, već i zbog zelenih ciljeva koje je proklamovala vlada.

„Za sada, prema podacima industrije gasa, problema u snabdjevanju nema,“ rekao je za dpa direktor Saveznog udruženja njemačke industrije grijanja Markus Štaut (Staudt). Sada je problem, zapravo, skup gas – ali to je slučaj i sa naftom i strujom.

Zbog poskupljenja energenata ljudi ne znaju šta da rade – da li da nastave da koriste gas ili ne, upućuje Štaut. Industrija grijanja zato motri hoće li prodaja grejnih tijela da padne, a značajne mogućnosti uštede da ostanu neiskorišćene.

Modernizacija sistema grijanja je u Njemačkoj, pritom, tek počela, poslije decenija slabog ulaganja.

„Prošle i pretprošle godine je na tržištu bio značajan rast, prvi put posle više od 20 godina,“ kaže Štaut. Umjesto prosječnih 600.000 do 700.000 novih grejnih tijela godišnje, ugrađeno ih je skoro 930.000. To je za 10 odsto više prodatih novih uređaja za grijanje prostora i toplu vodu nego prethodne godine.

Tome su puno pomogle i državne subvencije koje su 2020. povećane.

Prošle godine je najviše porasla prodaja grejnih tijela na pelet, za 51 odsto, na 53.000 jedinica. Prodaja pumpi za grijanje skočila je za 28 odsto, na 154.000 uređaja.

Ipak, ubjedljivo najveći udio u modernizaciji sistema grijanja imaju gasni kondenzacioni kotlovi. Prošle godine je prodato njih 650.000, i to uglavnom bez državnih subvencija.

Pored zamjene starih uređaja novim, na značaju dobija kombinacija grijanja na gas i pumpi za grijanje. Kada je veoma hladno, ljudi uključuju gasne kotlove, objašnjava Štaut. A za potpunu zamjenu grijanja na gas pumpama neophodno je da zgrada ispuni energetske standarde.

„Tehnički, pumpu mogu da ugradim u skoro svaku zgradu, ali uvijek je pitanje da li se to isplati.“ U novogradnji se svakako isplati.

Sve češće je i kombinovanje grijanja na gas i na drva. To važi i za fotonaponske sisteme udružene sa skladištima električne energije i pumpama, kao i za kombinaciju ventilacionih i sistema za povrat toplote.

Međutim, mogućnosti uštede koje pruža digitalizacija su i dalje potcijenjene.

„Prvo, mogu efkasnije da se grijem i pritom manje trošim. Drugo, mogu da nađem zamjenu za fosilni gas,“ objašnjava Štaut dodajući da je moguća mnogo veća upotreba biogasa nego sada. „Danas bilo koji gasni kotao možete da zagrijete sa 100 odsto biogasa.“

Sada se, međutim, biogas uglavnom pretvara u električnu energiju ili ga kompanije za proizvodnju mineralnih ulja koriste za sopstvenu ekološku ravnotežu. Kao i kod zelene električne energije, riječ je o unosu određene količine biogasa koja mijenja isto toliko prirodnog gasa.

Tržištu može da pomogne i proboj vodonika. Industrija nudi uređaje pogodne za moguću povećanu upotrebu vodonika, ali političari trenutno ignorišu taj potencijal, kaže Štaut.

Cilj vladajuće koalicije u Njemačkoj da do 2025. svaki novoizgrađeni sistem grijanja koristi 65 odsto obnovljive energije je ogroman izazov za potrošače, one koji ih ugrađuju i industriju.

Štaut naglašava da „tranzicija u grijanju“ mora da ostane pristupačna i praktična, a to zahtjeva tehnološka rješenja zasnovana na širokom kombinovanju energenata.