Iako se Crna Gora može pohvaliti bogatstvom prirodnih resursa i blagotvornim klimatskim uslovima, poljoprivredni sektor se suočava s niskim stepenom iskorišćenja tih prednosti. Umjesto da bude glavni stub domaće proizvodnje i ključni faktor ekonomske stabilnosti, poljoprivreda u Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim izazovima koji ograničavaju njen rast i razvoj. Sektor poljoprivrede već decenijama se nalazi u jako teškom položaju, a to potkrepljuje i činjenica da smo kao država uvozno zavisno tržište.

Kako se navodi u dokumentu Program razvoja poljoprivrede za period 2014–2020, na koji je Vlada dala saglasnost na poslednjoj sjednici, brojni poljoprivredni sektori nisu dovoljni za podmirivanje potreba ovog društva.

Tako, kada je riječ o sektoru mlijeka, prosječna godišnja proizvodnja je svega oko 170 miliona litara.

– Prema podacima Službe za selekciju stoke, prosječna mlječnost po kravi, u kontrolisanoj populaciji, je 5.077 kilograma, dok je procjena za ukupnu populaciju na nivou oko 2.500 kila po kravi. Ovako skromni rezultati su posledica neadekvatne ishrane, loših smještajnih kapaciteta, slabe tehničke opremljenosti, kao i problema upravljanja stajnjakom. Buduća podrška će se usmjeriti na rješavanje ovih problema. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka iznosi oko 170 miliona litara u posljednjih 10 godina, od čega 95 odsto čini kravlje mlijeko. Od ukupno proizvedene količine mlijeka, tokom 2013. godine, oko 13 odsto ili 23,6 miliona litara otkupljivalo se i prerađivalo u registrovanim objektima za preradu mlijeka. Ovi podaci ukazuju na dobar potencijal za dalji razvoj. Jedan od razloga ovako niskog nivoa otkupa je i razuđenost gazdinstava kao i njihova skromna veličina, što dodatno opterećuje otkupnu mrežu – navodi se u ovom dokumentu.

Kada je riječ o proizvodnji mesa, situacija je još gora, s obzirom na to da se, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Crnoj Gori proizvede oko 36 odsto mesa za domaće potrebe, odnosno svega oko trećine.

– Ukupna domaća proizvodnja mesa je oko 17.110 tona godišnje, što pokriva svega oko 36 odsto ukupne potrošnje mesa u zemlji. Oko 60 odsto mesa proizvedenog u Crnoj Gori potiče od preživara, koji se dominantno uzgajaju u poluintenzivnim sistemima proizvodnje, dok svinjogojstvo nije dovoljno razvijeno. Sektor živinarstva bilježi pozitivan trend rasta, dok se proizvodnja jaja odvija u konvencionalnim kaveznim sistemima sa proizvodnjom od oko 75 miliona jaja godišnje – navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o sektoru voća i povrća, on je veoma usitnjen. Prema podacima Popisa poljoprivrede, oko 14.000 gazdinstava bave se proizvodnjom voća i povrća, što predstavlja 32,7 odsto ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. U skladu sa podacima Monstata, biljna proizvodnja obuhvata 12.513 hektara.

Mali obim i proizvodnja povrća

Proizvodnja povrća je nedovoljno specijalizovana.

– Mali broj gazdinstava proizvodi povrće u zaštićenom prostoru. Sektor karakterišu određene zajedničke slabosti, usitnjenost proizvodnje, slaba vertikalna integracija, mali obim proizvodnje, nizak tehnološki nivo, neujednačen odnos kvalitet/cijena i visoki troškovi proizvodnje po jedinici, kao i nedostatak kapaciteta za skladištenje. Nekoliko kompanija bave se preradom voća i povrća, ali su one relativno malog kapaciteta. Svega pet prerađivačkih postrojenja imaju značajan udio i ulogu na tržištu, a ostali uglavnom manjeg kapaciteta i nijesu u značajnoj mjeri prisutni na tržištu – piše u dokumentu.