Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom Dragoslavom Šćekićem učestvuje na dvodnevnom ministarskom sastanku malih zemalja, koji se održava u Luksemburgu, 11. i 12. maja 2023. godine.

Kako je saopšteno iz MInistarstva zdravlja, pored Šćekića, u crnogorskoj delegaciji su i Vladimir Obradović- državni sekretar Ministarstva zdravlja, Mirjana Đuranović- načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju i Željka Vulanović- samostalni savjetnik u Direktoratu za javno zdravlje.

Sastanak su otvorili Paulet Lenert, potpredsjednica i ministarka zdravlja u Vladi Luksemburga, Ksavijer Betel, premijer Luksemburga i dr Hans Kluge, Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu.

Svake godine sastanak SCI-a na visokom nivou pruža priliku za raspravu o zdravstvenim planovima i zajedničkim aktivnostima za jačanje zdravstvenih sistema.

– Inicijativa malih zemalja (SCI), uspostavljena 2013. godine, platforma je putem koje 11 država članica evropskog regiona SZO, do dva miliona stanovnika djeluju zajedno na rješavanju zajedničkih problema i razmjeni iskustava za poboljšanje zdravlja stanovništva u svojim zemljama. Andora, Kipar, Estonija, Island, Latvija, Luksemburg, Malta, Monako, Crna Gora, San Marino i Slovenija postavile su zdravlje visoko na političkoj agendi kako bi zastupale potrebe malih zemalja na regionalnoj i međunarodnom nivou, izgradili platformu za bolje zdravlje i otporne zdravstvene sisteme – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je, dodaju, bilo domaćin prethodnog sastanka malih zemalja na visokom nivou, koji je održan 1. i 2.juna 2022. godine, u Bečićima i ocijenjen od strane učesnica vrlo uspješnim, a rezultirao je usvajanjem Mape puta za djelovanje malih zemalja.

Deveti sastanak SCI je, naglasili su, prilika kojom se obilježava deseta godišnjica ove Inicijative i prva faza sprovođenje Mape puta: unapređenje zdravstvene dostupnosti i dobrobiti; ubrzavanje djelovanja u borbi protiv nezaraznih bolesti i unapređenje mentalnog zdravlja na nivou zajednice; jačanje digitalne transformacije u malim zemljama; globalizacija SCI-a; napredak u ljudskim resursima za zdravlje i zdravi turizam; poboljšanje dostupnosti, dostupnosti i pristupačnosti lijekova.

– Od svog osnivanja prije deset godina Inicijativa malih država je dokazala svoju vrijednost kao forum za razmjenu iskustava i inovacija i pronalaženje zajedničkih rješenja za jedinstvene izazove sa kojima se suočavaju. U malim zemljama nema ništa malo, sve je grande – i ljepota, ali i izazovi, koji se posebno usložnjavaju kada dođemo na teren dostupnost ljekova, koji su u srcu našeg obećanja građanima i suština naše misije – univerzalna zdravstvena zaštita. Mjera u kojoj naši građani imaju dostupne ljekove i mogu ih sebi priuštiti je mjera naše posvećenosti unapređenju zdravlja za sve i napora da smanjimo nejednakosti u zdravlju kao prepreku prosperitetu našeg društva – poručio je Šćekić, obraćajući se kolegama ministrima zdravlja 11 malih zemalja.

Polazeći od konkretnog izazova sa kojim su suočene sve države Inicijative, a to je dostupnost uskospektralnim penicilinima, kao i činjenice da se dugi niz godina borimo sa tihom pandemijom antimikrobne rezistencije, Šćekić je ocijenio da je potrebno iskoristiti potencijal mreže malih zemalja, kao svojevsnog inkubatora znanja, generisanja korisnih iskustva i dobre prakse.

– Potrebno je da kroz pilot studiju pokušamo da nađemo održivo rešenje za dostupnost i nabavku uskospektralnih penicilina, koje će, nadam se, biti zaostavština nas – kao grupe ministara na čelu sa regionalnim direktorom SZO dr Klugeom, za bolje zdravlje i bezbjedniju Evropu 21. vijeka – naglasio je Šćekić.

Crna Gora je, kako je istakao ministar zdravlja na panelu o hroničnim nezaraznim bolestima, suočena sa pravom epidemijom pušenja. On je upoznao učesnike sastanka da je Crna Gora, uz podršku SZO i Sekretarijata okvirne konvencije, finalizovala Investicionu studiju slučaja, koja je ukazala da svake godine izgubimo 2000 ljudskih života zbog pušenja.

– U Crnoj Gori imamo sistemski problem sa implementacijom Zakona o kontroli upotrebe duvana. Stoga, radićemo na: povećanju broja inspektora koji su zaduženi za praćenje implementacije; redefinisanju i proširenju njihovih ovlašćenja uvođenju strože kaznene politike – istakao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, kontrola upotrebe duvana – donosi višestruke benefite – po zdravlje građana, zdravlje ekonomije, zdravlje životne sredine, ali isto tako ubrzava i krucijalne političke procese kao što je proces EU integracija. Jedini način da se odbranimo od neutemeljenih teza duvanske industrije i njenih zagovornika, ocjenjuje Šćekić, jeste da generišemo podatke, razmjenjujemo iskustva upravo kroz mrežu malih zemalja ili kao što smo to učinili u ponedjeljak na sub regionalnom sastanku zemalja Zapadnog Balkana.

– Ako želimo da se ozbiljno uhvatimo u koštac sa kardiovaskularnim bolestima i kancerom, ako želimo da naše društvo bude snažno i sposobno da odgovori na buduće zdravstvene krize – kontrola duvana, kroz sveobuhvatan integrisani pristup, u duhu Okvirne konvencije za kontrolu pušenja, nema alternativu – poručio je Šćekić u završnici izlaganja.

Pozdravljajuci prisutne, dr Hans H Kluge ponovio je značaj samita u Crnoj Gori i doprinos u smislu razmjene iskustava kako zdravlje može igrati važnu ulogu u promociji održivog turizma.

Podsjećajući na značaj Inicijative “Program saradnje malih zemalja”, dr Kluge je istakao da su rezultati ostvareni u posljednjih 10 godina postojanja ove mreže bez sumnje podstakli i druge zemlje na akciju u cilju unaprijeđenja zdravlja širom regiona.

– Kontinuirano ulaganje u jačanje kapaciteta zdravstvenih radnika, sa fokusom na rešavanje problema migracija i rekalibriranja modela pružanja usluga je od ključnog značaja da bi se zadovoljile zdravstvene potrebe građana – rekao je on.

Podsjetio je da je okončana globalna vanredna javnozdravstvena situacija, ali COVID i dalje predstavlja prijetnju posebno za ranjive segmente populacije širom regiona. Iskustvo stečeno tokom pandemije je veliko upozorenje da je neophodno ulagati u zdravstvenu sigurnost jer je, kako je kazao, evidentno da ćemo brzo biti suočeni sa novim zdravstvenim krizama.

Po riječima Regionalnog direktora, alarmantni su podaci da svaki šesti muškarac i svaka dvanaesta žena u malim zemljama umire od jedne od četiri hronične bolesti prije navršene 70-te godine života.