Foto : Ilustracija –

Crna Gora posljednjih deceniju ponosno nosi epitet lidera u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i „prve sledeće članice“. I premijer Dritan Abazović je poručio da Crna Gora treba poput lokomotive da povuče ostale zemlje regiona u EU.

Međutim, šest godina Crna Gora nije zatvorila ni jedno od pregovaračkih poglavlja.

U tom periodu, prve tri godine na vlasti je bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a ostale tri proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA.

Da je izgubljeno previše vremena saglasni su sagovornici Radija Slobodne Evrope (RSE), predsjednik spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.

„Visoke političke tenzije, neuspjeh u izgradnji konsenzusa i nedostatak dijaloga… Sve to, ne samo da je zaustavilo napredak u EU reformama, već je Crnu Goru gurnulo u duboku političku i institucionalnu krizu“, kazao je Mekalister za RSE.

I Đurović razloge vidi u političkoj nestabilnosti, partijskom zapošljavanju, čestim promjenama pregovaračke strukture i nedovoljnoj političkoj podršci nesrazmjernoj onoj koju građani imaju za EU.

Podrška građana članstvu u EU dostigla je, inače, rekordnih 79,3 odsto, pokazalo je istraživanje rađeno u maju za potrebe Delegacije Evropske unije u Podgorici.

Crna Gora od juna 2012. godine vodi pristupne pregovore o članstvu u EU.

„Uskoro obilježavamo jubilej – 11 godina pregovora. Primjer Hrvatske je već daleko iza nas i više idemo prema iskustvima Turske, koja ima dosta zamrznutih poglavlja i koja pregovara od 2005. godine“, kazala je Đurović.

Hrvatska je pregovarala osam godina.

Šta kažu u Ministarstvu evropskih poslova?

Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) poručuju da je ključni razlog za nezatvaranje poglavlja nedovoljan napredak u poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), koja diktiraju tempo napredovanja:

„Izostali su dogovori u Skupštini Crne Gore, kao i rezultati u radu tužilaštva i sudova, oni segmenti procesa na koje Vlada i pregovaračka struktura nisu mogli uticati“.

Crna Gora je otvorila sva 33 poglavlja a privremeno zatvorila tri.

Posljednje od 33 pregovaračka poglavlja otvorila je u junu 2020. godine, u vrijeme Vlade Duška Markovića (DPS), u čijem je mandatu posljednji put i zatvoreno neko poglavlje.

Iste godine, u avgustu, smijenjena je vlast DPS, a na vlast su došli proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Oni su izglasali Vladu Zdravka Krivokapića koja nije imala vidljivog rezultata u eurointergracijama. Smijenjena je nakon 14 mjeseci. Sledeća vlada, Dritana Abazovića, izabrana je na obećanju da će ubrzati pregovarački proces.

Đurović ukazuje da ta vlada nije iskoristila priliku iz juna 2022. da ubrza napredak Crne Gore.

„To bi se nekako i postiglo da se iskoristio momenat koji smo imali prošle godine, kada je trebalo krenuti put EU, a ne put Temeljnog ugovora, pada Vlade i produbljivanja političke i institucionalne krize… Ta prilika nije iskorišćena.“

Nakon ruske agresije na Ukrajinu februara 2022., učestali su pozivi međunarodne zajednice za ubrzanje evroatlantske integracije država Zapadnog Balkana, kako bi se spriječile refleksije rata i pokušaji Rusije da opstruira njihovu evropsku orjentaciju.

Đurović: Nema stručnog kadra, stručnjaci otišli

Bivša ministarka evropskih integracija ocjenjuje da su i brojne kadrovske promjene nakon smjene vlasti 2020. oslabile administrativne strukture ministarstava koja su uključena u pregovore sa Briselom:

„Menadžment na nivou generalnih direktora je promijenjen preko 95 posto u odnosu na stanje prije tri godine. U ključnim ministarstvima koja se bave procesom integracija nema stručnog kadra. Samo u MEP-u fali više od 50 posto ljudi, što je dovoljna potvrda posvećenosti Vlade. Prosto, ne ulaže se u ljude“.

Napominje i da je osam puta mijenjana pregovaračka struktura od 2006. godine – koja je uključivala, između ostalog, osnivanje i gašenje ministarstva za evropske integracije.

Poručuje da su to „izuzetni administrativni udari na malo veće administracije, a ne na malu crnogorsku, gdje se često vrlo važne politike svode na jednog ili dva posvećena službenika“.

„Oni odu, dođu drugi, oni nemaju ni od koga da nauče.“

Iz aktuelnog Ministarstva objašnjavaju da su u prethodnom periodu radili na rekonstrukciji pregovaračke strukture kako bi se poboljšala efikasnost rada radnih grupa i unaprijedila koordinacija.

„Cilj nam je da zadržimo stručnjake i sačuvamo institucionalnu memoriju, a pregovaračku strukturu stabilizujemo i učinimo otpornom na političke promjene.“

Teško do odluka o ključnim pitanjima

Iz Ministarstva nedovoljan napredak u posljednje tri godine pravdaju nedostatkom parlamentarne podrške reformskim procesima:

„Nakon 2020, Crna Gora ulazi u turbulentniji politički period u kom je potrebna parlamentarna većina često nedostižna, teže se donose odluke o ključnim pitanjima, posebno iz oblasti pravosuđa koja su nužna za ispunjenje privremenih i dobijanje završnih mjerila.“

Dodaju da je Abazovićeva Vlada zabilježila značajne rezultate, u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobode medija.

Navode i da su za četiri poglavlja odradili najveći dio „domaćeg zadatka“ ali da je nezahvalno prognozirati kad će ona biti zatvorena.

Očekuju da će ključna pitanja iz oblasti vladavine prava kao što su imenovanja vrhovnog državnog tužioca, kompletiranje Ustavnog suda i Sudskog savjeta biti riješena u novom sazivu parlamenta, čije konstituisanje se očekuje sredinom jula.

Povratiti političku i institucionalnu stabilnost

U Crnoj Gori su 11. juna održani prijevremeni parlamentarni izbori na kojima je najveći broj mandata u Skupštini dobio Pokret Evropa sad, iz čijih redova će biti mandatar nove vlade, a koji u vrhu političke agende ima evropske integracije.

Mekalister iz EP kaže za RSE da je važno da nove vlasti iskoriste mogućnost da povrate političku i institucionalnu stabilnosti i naprave ozbiljan napredak na polju ključnih EU prioriteta, prije svega na polju vladavine prava.

Na brzo konstituisanje Skupštine i formiranje Vlade, koji će biti posvećeni reformama, pozvali su nedavno evropski šef dipomatije i komesar za proširenje Žozef Borelj i Oliver Varhelji.