Socijala za deceniju porasla od 20 do 39 eura

    4 meseca pre 364 pregleda Izvor: DAN

Foto: Pixabay

Najsiromašniji građani nijesu dočekali adekvatnu socijalnu brigu uprkos promjeni trodecenijske vlasti. Od 2013. do 2023. godine, odnosno punih 10 godina, socijalna davanja su povećana za svega od 20 do nepunih 40 eura, a samo u posljednje tri godine došlo je do povećanja plata u svim djelatnostima, penzija, staračkih nadoknada, ali još se čeka da na red dođu najsiromašniji, odnosno korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) koje je jedino primanje koje imaju istinski siromašni građani.

MOP je 2013. godine za pojedince iznosio 64,10 eura, a sada je 20,88 eura veći i iznosi 84,98 eura. Za dvočlanu porodicu MOP je prije 10 godina iznosio 77 eura, a sada je 102,05 eura, što je za 25,05 eura više. Tročlana porodica danas prima 122,50 eura, a 2013. taj iznos je bio manji za 30,1 euro i bio je 92,40 eura. Četvoročlana porodica danas može računati da će je država pomoći sa 144,60 eura, ili 35,5 eura više nego 2013, kada je pomoć bila 109,10 eura. I uvijek se za kraj uzima ona najdramatičnija računica, jer država siromašnu petočlanu porodicu u 2023. godini, kada se jedva sastavlja kraj sa krajem i sa prosječnom platom od 800 ili minimalnom od 450, pomaže sa 161,57 eura, što je za svega 39,67 eura više nego 2013, kada je ta pomoć bila još skromnijih 121,90 eura.

U posljednjih 10 godina prosječna plata je duplirana, kao i minimalna zarada, minimalne penzije od 1. januara rastu na 450 eura, staračke nadoknade sa njima idu na 315 eura, a ranije su bile svega 60 eura. U javnoj upravi plate su povećane do te mjere da je državni sektor koji već ima skoro 80.000 zaposlenih poželjniji za posao od privatnog, a upitan je kvalitet rada državnih organa. Dovoljan test za to je da jedan dan u godini odemo do nekog šaltera da završimo bilo koji administrativni posao, piše „Dan“.

A kako se nositi sa administracijom i ostvariti pravo na nadoknadu za najsiromašnije mogu posvjedočiti 26.143 korisnika MOP-a iz 7.671 porodice. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, u oktobru je najviše korisnika MOP-a bilo u Podgorici i to 5.328, Zeti 205, Tuzima 588, Danilovgradu 361, Cetinju 502, Nikšiću 3.380, Plužinama 57, Šavniku 64, Baru 1.121, Ulcinju 535, Kotoru 80, Tivatu 133, Budvi 103, Herceg Novom 62, Beranama 2.245, Andrijevici 271, Petnjici 941, Plavu 1.233, Gusinju 418, Rožajama 5.134, Bijelom Polju 1.924, Mojkovcu 270, Kolašinu 422, Pljevljima 724 i na Žabljaku 42.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) prije godinu je u svom izvještaju „Studija materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti“ konstatovala da je MOP davanje koje se zasniva na provjeri prihoda i imovine. Pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti pojedinac, odnosno porodica, ako je pojedinac, odnosno član porodice: nesposoban za rad i sposoban za rad, pod uslovom da je: trudnica; samohrani roditelj; roditelj koji izdržava dijete, odnosno roditelj koji vrši produženo roditeljsko pravo u skladu sa zakonom; lice koje je završilo školovanje po obrazovnom programu s prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći ili po posebnom obrazovnom programu; lice poslije navršene 18. godine života ako je na redovnom školovanju u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje; dijete bez roditeljskog staranja, odnosno lice koje je bilo dijete bez roditeljskog staranja, do zasnivanja radnog odnosa na vrijeme duže od šest mjeseci.

U tom dokumentu se navodi da je u maju 2020. godine, 8.558 porodica koristilo pravo na materijalno obezbjeđenje. Pošto je MOP davanje koje se odnosi na porodicu u maju 2020. godine, ovim davanjem obuhvaćena su 29.994 lica, jer je to ukupan broj članova tih porodica. Broj porodica koje su ostvarile pravo po osnovu radne nesposobnosti je 29 odsto ukupnog broja porodica, dok su sposobni za rad činili 71 odsto. Najveći broj sposobnih za rad ostvario je pravo po osnovu izdržavanja djeteta.

UNDP je u prošlogodišnjoj analizi utvrdio da najveći broj radno nesposobnih korisnika MOP-a starijih od 67 godina, njih čak 86,2 odsto živi samo, odnosno u jednočlanoj porodici, dok 10,6 odsto živi u dvočlanoj porodici.

– Primarno pitanje kod radno nesposobnih korisnika MOP-a starijih od 67 godina jeste čime su se bavili, odnosno što su radili prije nego što su napunili 67 godina života i samim tim postali radno nesposobni. Može se zaključiti da ove porodice nijesu ostvarile benefite po osnovu osiguranja. Kod jednočlanih porodica nije ostvaren benefit za slučaj starosti – pravo na starosnu penziju, jer u tom slučaju ne bi bio zadovoljen uslov za ostvarivanje prava na MOP da prihodi ne prelaze iznos od 65,86 eura. Kod dvočlanih porodica može se zaključiti da nijedan od supružnika nije ostvario benefit po osnovu osiguranja, odnosno pravo na starosnu penziju, jer i u slučaju smrti jednog od supružnika, odnosno člana porodice, drugi bi ostvario pravo na porodičnu penziju. Po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja te korisnike mogli bismo podijeliti na dvije grupe: prvu grupu čine pojedinci ili supružnici koji uopšte nemaju staža osiguranja, dok drugu grupu čine pojedinci ili supružnici koji pojedinačno nemaju dovoljno penzijskog staža da bi stekli pravo na starosnu penziju, jer bez obzira na to što ispunjavaju uslov po godinama života, ne ispunjavaju uslov od minimum 15 godina penzijskog staža – navedeno je u studiji UNDP-a.

Korisnici MOP-a, kako navode, koji su stariji od 67 godina i uopšte nemaju penzijskog staža u većini slučajeva su iz porodica koje su živjele u ruralnim djelovima zemlje i koje su se bavile poljoprivredom. Kod tih porodica nije postojala dovoljna svijest o značaju uplate doprinosa, najvjerovatnije zbog neobaviještenosti, nemara ili nedostatka novčanih sredstava. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) već duže vrijeme podstiče poljoprivrednike da se registruju i prijave na osiguranje, jer registrovanim poljoprivrednicima MPRR plaća polovinu iznosa ukupnih doprinosa za osiguranje. Za porodice kod kojih nijedan od supružnika uopšte nema staža osiguranja, a koje su živjele na selu, može se izvesti zaključak da su se one čitavog radnog vijeka bavile poljoprivredom. Da bi te porodice zadovoljile osnovne životne potrebe i došle do neophodnih novčanih sredstava, vjerovatno su prodavali proizvedene viškove i time na neki način učestvovale u privrednoj aktivnosti iako se može pretpostaviti da nijesu plaćali porez od prodaje proizvoda. Najveći broj tih porodica je nastavio, u smanjenom obimu, da se bavi poljoprivredom i poslije 67 godine života. Bez obzira na to što nemaju staža osiguranja, MPRR za ove poljoprivrednike obezbjeđuje novčane naknade koje se nazivaju staračke naknade.

Uslovi za ostvarivanje MOP-a

Da bi pojedinac, odnosno porodica ostvarili pravo na MOP, tokom postupka, utvrđuju se prihodi i imovina pojedinca ili porodice. Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti je propisano da pojedinac, odnosno porodica mogu ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje, ukoliko njihovi prosječni prihodi iz prethodnog kvartala ne prelaze visinu MOP-a. Zakonom su takođe propisani uslovi za nepokretnu imovinu koju može posjedovati pojedinac, odnosno porodica. Uslovi su da u vlasništvu nemaju: poslovni prostor; stan ili stambenu zgradu u obimu većem od: jednosobnog stana za pojedinca; dvosobnog stana za porodicu s dva ili tri člana; trosobnog stana za porodicu sa četiri ili više članova; zemljište u gradskom ili prigradskom građevinskom rejonu, poljoprivredno zemljište, odnosno privredne šume, u površini većoj od: 20 ari za pojedinca; 20 ari za porodicu s jednim članom; 30 ari za porodicu s dva člana; 40 ari za porodicu s tri člana; 50 ari za porodicu sa četiri člana; 60 ari za porodicu s pet i više članova; ili nema u vlasništvu, odnosno ne koristi drugo zemljište površine veće od 2 hektara. Da bi se ostvarilo pravo na MOP utvrđeni su i uslovi za posjedovanje pokretne imovine. U pokretnu imovinu spadaju vozila, mehanizacija i stočni fond. Uslovi su da pojedinac, odnosno član porodice, nije vlasnik: teretnog vozila ili putničkog motornog vozila, osim putničkog motornog vozila koje služi za prevoz pojedinca ili člana porodice, korisnika prava na ličnu invalidninu, odnosno dodatka za njegu i pomoć; poljoprivredne ili građevinske mehanizacije (traktor, bager, buldožer, grejder, utovarivač, kombajn, valjak, viljuškar i slično; više od dva uslovna grla u ruralnom području, u skladu sa zakonom, a pod uslovnim grlom podrazumijeva se krava, odnosno bik, odnosno konj, odnosno dvije junice, odnosno deset ovaca, odnosno deset koza, odnosno pet svinja. Osim uslova zasnovanih na testiranju prihoda i imovine za ostvarivanje prava na MOP pojedinac, odnosno član porodice, mora da ispunjava i druge uslove koji su prije svega predviđeni za radno sposobne, a odnose se na njihov radni status, prava ostvarena po osnovu rada i obaveze koje proizilaze po osnovu evidencije u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore.