Socijalu u Crnoj Gori prima svaki deseti građanin

    3 godine pre 451 pregleda Izvor: PORTAL DAN

U Crnoj Gori svaki deseti stanovnik prima neko od socijalnih davanja, gdje spadaju materijalno obezbjeđenje porodice, lična invalidnina i tuđa njega i pomoć. Samo materijalno obezbjeđenje porodice, koje dobijaju najsiromašniji ljudi, koji nemaju nikakav drugi izvor primanja ili imovinu od koje bi mogli da žive, prima oko 52.000 građana, što znači da sa iznosom koji se kreće od 60 do 125 eura živi čak svaki 12. stanovnik Crne Gore. Ti iznosi nisu dovoljni ni da se podmire mjesečni računi.Socijalni slučajevi, umjesto socijalne pravde

Građanski aktivista Nikola Grdinić kaže da se socijalna situacija u Crnoj Gori može opisati jednom rečenicom.

– Umjesto države socijalne pravde, imamo državu socijalnih slučajeva – ocjenjuje Grdinić.

Najgora situacija na polju socijalne zaštite jeste sa djecom, a Unicef upozorava da 45.800 mališana živi u siromaštvu, dok prema poslednjim podacima Vlade dodatak prima 13.900. Najnovije istraživanje Unicefa pokazalo je da siromašna djeca preživljavaju sa 2,14 eura dnevno.

– Više od 65 odsto ove djece ne prima dječji dodatak. Kao rezultat, dvoje od troje djece ne unosi dovoljno nutritienata koji bi im pomogli da rastu, dok jedno od šestoro djece ne posjeduje kompjuter kod kuće za pohađanje onlajn nastave. Neka djeca ne mogu imati knjige i igračke potrebne za učenje i razvoj, a povremeno možda gladna odu u krevet. Vršnjaci ih zadirkuju zato što izgledaju „siromašno“, jer njihovi roditelji ne mogu priuštiti odjeću i obuću primjerenu godišnjem dobu. Stopa rizika od siromaštva crnogorske djece 9,2 procentna poena je veća od nacionalnog prosjeka (koji je 24,5 odsto), što je čini najvišom stopom kada se uporedi sa svim ostalim starosnim grupama – navedeno je u analizi Unicefa.

Humanitarna fondacija Banka hrane već godinama zahtijeva da se socijalna davanja povećaju ili da se građanima omoguće poslovi od kojih će građani moći pristojno da žive. Zato predsjednica te organizacije Marina Medojević kaže da je nova vlast bila nada svih onih koji su se borili trideset godina protiv otuđenog režima.

– Otvoreno suprotstavljanje vladavini DPS-a i satelita dovelo je mnoge porodice do siromaštva, nijesu mogli naći zaposlenje, privatne inicijative za biznis su im preuzimane i onemogućavan im je rad. Dolaskom nove „narodne“ vlasti očekivalo se da narod osjeti pravednost koje nije bilo decenijama i zaposlenje. Više od siromaštva naroda boli nepravda. Nažalost, do sada se malo šta promijenilo. Najveći broj onih koji su dobili zaposlenje zahvaljujući pripadnosti bivšem režimu i dalje su na svojim radnim mjestima i za njih se malo šta promijenilo. Oni su imali priliku da imaju kvalitetan život, sticali su radno iskustvo, popunjavali svoj CV. Oni koji su se borili da se sistem mijenja, bili su bez posla, a radnog iskustva nemaju, CV im je isti kao prije trideset godina. Za novu vlast oni nemaju kvalifikacije za zaposlenje. Teško je napisati ali mnogo njih sa žaljenjem kaže da su „dzaba krečili“ – upozorava Medojević

Ističe da se nada da će „početno „nesnalaženje“ nove vlasti biti prevaziđeno, te da će ljudi dobiti zaposlenje i bolju socijalnu podršku, jer siromaštvo se širi Crnom Gorom poput požara“.

– Odavno u našoj državi nije bilo toliko siromašnih i nezaposlenih – ukazuje Medojević.

Prema ocjeni Zarije Pavićevića iz organizacije Alternativa Crne Gore, broj prijavljenih i broj stvarnih socijalnih slučajeva znatno se razlikuju. Ocjenjuje da je stvarni broj tri puta veći, odnosno da svaki treći građanin živi u stanju socijalne potrebe.

– Svaka osoba koja prima platu ispod 400 eura teški je socijalni slučaj, jer on teško da može da namiri sopstvene osnovne životne potrebe, a kamoli potrebe familije. Koliko je novca stvarno potrebno jednoj crnogorskoj familiji? Minimalna potrošačka korpa je oko 650 eura, ali to uključuje samo osnovne životne potrebe, dakle, da čovjek živi kao životinja, spava, jede i radi – naglašava Pavićević.

Prema procjenama Svjetske banke siromaštvo u Crnoj Gori je poraslo na 20,4 odsto u prošloj godini.