Bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović kazao je u razgovoru za „Dan“ da je aktuelnoj vladi trebalo godinu i po da bi pokrenula aktivnosti na sprečavanju nelegalne eksploatacije šljunka i bespravne sječe šuma. Dok je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića, Stijović je prezentovao podatke o uništavanju šuma i rijeka. Ističe da mu nije žao što sadašnja vlada koristi te rezultate, već što nemaju svoje.

Prema podacima koje je objelodanio Stijović, godišnje se posiječe oko 1.000.000 metara kubnih drveta, od čega najmanje 600.000 nezakonito.

– Moj tim i ja tokom 2021. i 2022. godine podnijeli smo predloge za pokretanje postupaka protiv bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, državnih sekretara u ministarstvu, direktora Uprave za šume, tri koncesionara, bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i još nekoliko postupajućih sudija, a o tome je nedavno govorio i ministar bez portfelja Zoran Miljanjić, iako je propustio da kaže da se radi o rezultatima rada prethodnog tima resora poljoprivrede. Zašto se toliko čekalo, gotovo godinu i po, kada je sve već bilo dostupno i sve činjenice utvrđene, to je jedno od ključnih pitanja – naglasio je Stijović.

Prema njegovom mišljenju, izgleda kalkulantski da se ovako ozbiljne stvari na nivou države rješavaju isključivo pred izbore, da bi se reklo: „vidite kako oni nešto rade“.

– Pozdravljam sve što je u skladu sa zakonom i u cilju zaštite naših prirodnih resursa. Ipak, sve to mora mnogo brže, organizovanije i bolje i bez kalkulacija i mora se prema svima imati isti aršin. Pored toga što je cilj zaštita vodoizvorišta, valjda je važnije zaštiti pravni poredak, dovesti sve do legalnog poslovanja, zaštititi prirodu i same rijeke Moraču i Cijevnu, a posebno stanovništvo u Zeti, koje živi od poljoprivrede i želi zdravu životnu sredinu. Za dobre rezultate i društvo kakvo Crna Gora zaslužuje morate imati stručnost na prvom mjestu, a potom i hrabrosti, pravdoljubivosti, viziju i želju za boljim društvom za sve – kazao je Stijović.

Nelegalne aktivnosti poprimile dramatične razmjere

Stijović upozorava da je nelegalno korišćenje prirodnih resursa koji su u državnom vlasništvu poprimilo dramatične razmjere.

– U tom smislu, svi državni organi moraju učiniti sve iz svoje nadležnosti kako bi se ova pojava smanjila ili eliminisala. Značaj suzbijanja nelegalnih aktivnosti nije samo u sprečavanju radnji koje su u suprotnosti sa zakonom, a kojima smo svakodnevno svjedoci, već i u povećanju prihoda države i, možda još bitnije, u sprečavanju većih posledica po prirodu i okruženje. U tom smislu, svi državni organi treba da sprovedu koordiniranu akciju u cilju sprečavanja dalje nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, da nastoje da se korišćenje privrednih resursa sprovodi na održiv način, kao i da se smanji nivo sive ekonomije, a da država dobije prihode. Na ovaj način bi indeks korupcije mogao biti znatno umanjen, smatra Stijović.

Prema njegovim podacima, teritorija Crne Gore godišnje ostane bez više od 1.000.000 kubika drvne mase.

– Od toga je između 300.000 i 400.000 metara kubnih dozvoljena sječa, a sve ostalo je nezakonito posječeno. Primjera radi, osvrnućemo se na 2020.godinu gdje je od 1.092.786 metara kubnih posječene drvne mase registrovana sječa samo 256.000 m3 iz državnih šuma i 111.000 m3 iz privatnih šuma, što ukupno iznosi 367.000 m3. Dakle, kako podaci Monstata ukazuju da je u 2020. godini izvršena sječa 1.092.786 m3, to znači da evidencije Uprave za šume prikazuje samo 33,5 odsto od te količine, dok uopšte nemaju evidenciju za 725.786 m3, ili 66,5 odsto posječene drvne mase. Ipak, nelegalno posječena drvna masa kod Uprave za šume prikazana je u iznosu od 4.160 m3. Upoređujući podatke Monstata i Uprave za šume, dolazi se do zaključka da Uprava za šume prikazuje bespravne sječe u iznosu od 0,57 odsto u odnosu na podatke Monstata, dok podaci inspekcijskih službi prikazuju 0,25 odsto od ukupne količine koju prikazuje Uprava za šume. Ovakvi podaci jasno govore o neusklađenosti evidencija Uprave za šume i Monstata, ali i o propustima nadležnih organa zaduženih za gazdovanje šumama i inspekcijskih organa, čiji se podaci značajno razlikuju. Takođe, podaci Nacionalne inventure šuma iz 2011. godine ukazuju na to da se na godišnjem nivou u promet stavi najmanje 0,5 do 0,65 miliona m3 drvnih sortimenata iz državnih i privatnih šuma – podsjetio je Stijović na podatke iz izvještaja koje je prezentovao dok je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića.

Posledice dalekosežne

Stijović podsjeća da je kao ministar ukazivao da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma, koji je interaktivan, zbog čega ove aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posledica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, širenja šumskih bolesti, pojave erozije i klizišta.

– Zbog svega izloženog, naglašavamo da je potrebna urgentna reakcija Vlade kako bi se spriječilo da se u narednom periodu nastavlja sa praksom uspostavljenom prije konstituisanja ovog saziva vlade, a koja apsolutno nema pravno utemeljenje u bilo kom propisu – ukazao je Stijović u izvještaju.

Podsjetio je da je svojevremno ukazivao da je jedna od najkritičnijih dionica sa koje se u velikoj mjeri eksploatiše šljunak donji tok rijeke Morače, od Botuna do Ponara, kao i prostor van riječnog korita, gdje je i pri neposrednom obilasku utvrđeno da nelegalnu eksploataciju šljunka vrši više subjekata.

„POZDRAVLJAM SVE ŠTO JE U SKLADU SA ZAKONOM I U CILJU ZAŠTITE NAŠIH PRIRODNIH RESURSA. IPAK, SVE TO MORA MNOGO BRŽE, ORGANIZOVANIJE I BOLJE I BEZ KALKULACIJA I MORA SE PREMA SVIMA IMATI ISTI ARŠIN, KAŽE STIJOVIĆ

– Kontrola je izvršena od strane pripadnika Uprave policije i Uprave za inspekcijske poslove, a dogovorena je i zajednička kontrola poreske i tržišne inspekcije, čije rezultate očekujemo. Na predmetnoj dionici nalazi se više separacija za eksploataciju šljunka, od kojih je jedna na državnom zemljištu. Važno je istaći da nijedan subjekt nema dozvolu izdatu od strane Uprave za vode za eksploataciju šljunka, te da jedino Bemaks doo ima zaključen ugovor o regulaciji, čije izvršenje je u decembru prošle godine obustavljeno nalogom nadzora zbog utvrđivanja potencijalnog uticaja eksploatacije na vodoizvorište Bolje sestre – navodi se u izvještaju koji je Stijović prezentovao dok je bio ministar poljoprivrede.