Ukoliko „Vektra Jakić“ ne posiječe 39 hiljada kubika drveta u planini Ljubišnji, u okviru sanitarne sječe, Uprava za šume će biti prinuđena da za taj posao angažuje drugog izvođača. Kako poručuju iz Uprave za šume, „Vektra Jakić“ je dosad odbijala da izvrši sanitarnu sječu, ali u ovoj godini suva i oštećena stabla se moraju posjeći da bi se zaustavilo dalje obolijevanje najkvalitetnijih pljevaljskih i crnogorskih šuma.

• Budući da ovaj koncesionar u prethodnim godinama nije realizovao sanitarne sječe u gazdinskoj jedinici Ljubišnja, kao i da je odbijao planirana zaduženja za ovu drvnu masu, potrebno je da Uprava za šume u skladu sa Zakonom o šumama, a u cilju sprečavanja daljeg širenja šumskih bolesti, hitno sprovede postupak prodaje drveta u dubećem stanju – piše u finansijskom planu Uprave za šume za ovu godinu.

Da su šume u velikoj mjeri oboljele u području pljevaljske opštine i tokom prošle godine, tvrdili su predstavnici Uprave za šume, ali i predstavnici nevladinog sektora. Procjene nevladinih organizacija su da na prostoru opštine ima čak oko 100 hiljada kubika suvih stabala, ali da ih u planini Ljubišnji ima najviše. Za takvo stanje upire se najčešće prstom u „Vektru Jakić“ koja već više od deset godina, koristeći koncesije na šume, ne vrši planiranu sanitarnu sječu, odnosno sječu suvih, izvaljenih i prelomljenih stabala, kao i opožarenih predjela.

U pokušaju da više doznamo o ovoj problematici, odnosno i o vremenu prije dolaska „Vektre“ u pljevaljske šume, kontaktirali smo sa penzionisanim tehničarom šumarstva Dragomirom Lazarevićem, koji je četrdeset godina proveo radeći kao poslovođa na eksploataciji šuma. Od Lazarevića smo saznali da ništa više nije kao nekada i da je u pljevaljskim šumama već odavno zacario nered.

• Nekada se u nekom odjelu nije smjelo odsjeći jedno drvo, ako bi u tom odjelu bilo neko suvo, prelomljeno ili izvaljeno stablo. Znači prvo bi se sjekla oboljela stabla. Plan doznake se morao strogo poštovati, jer se ne bi drugačije mogla vršiti eksploatacija šuma. Sada je, nažalost, sve drugačije. „Vektra Jakić“ siječe zdrava stabla, dok se bolesti šire i uništavaju najkvalitetnije šume, kaže Lazarević i priča da je situacija najteža u planini Ljubišnji gdje su zarazne bolesti ozbiljno napale tamošnje četinare.

On ističe da je posebno loša situacija u području predjela Kokot, gdje su stabla izuzetnog kvaliteta.

• Sedamdesetih godina prošlog vijeka stabla u Kokotu su se sjekla i prodavala njemačkim proizvođačima muzičkih instrumenata. Znači kvalitet te šume je izuzetan, a samim tim i vrijednost. Sada se ta stabla suše, jer nije vršena blagovremena sanitarna sječa, kaže Lazarević i dodaje da je situacija loša i u području Kosanice. Navodi da su tamo ogromne površine opožarenog prostora, odnosno da je tamo mnogo stabala koja su izgorela u požaru.

• Bolesti se šire i sa opožarenih prostora, jer ni tamo nema sanitarne sječe. Na prostoru pljevaljske opštine ima sigurno oko 100 hiljada kubika oboljelih stabala, kaže Lazarević.

U svakom slučaju ostaje da se vidi hoće li Uprava za šume uspjeti ove godine da izvrši sanitarnu sječu u planini Ljubišnji i hoće li se konačno krenuti u zaštitu šuma od obolijevanja.

Nema reda

Nekada su inspektori za šume, ukoliko bi se posječeni balvani našli duže od mjesec na lageru i neotpremljeni iz šuma, strogo nalagali da se vrši koranje stabala, odnosno da se spriječi da dođe do pojave bolesti, kaže Lazarević i pojašnjava da je preventiva u tome da se ukloni kora sa posječenih stabala koja se nalaze na lagerima.

On navodi da sada nije takva praksa, da neokorena stabla često budu i više mjeseci na lageru, odnosno da su ta stabla izvor zaraze u šumama.

– Jednom riječju, nema reda u šumama i koncesionari isključivo vode računa da izvuku što više dobiti, kaže Lazarević.