ĐUKANOVIĆ NIKADA NIJE DAO SAGLASNOST ZA KONTROLU

Crnogorski funkcioneri pokazuju sve manje spremnosti da im Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) kontroliše bankovne račune, a u prilog tome svjedoči i podatak da je u toku prošle godine pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija dozvolilo 50,10 odsto funkcionera.

U ASK-u navode da prema stanju iz elektronske baze podataka, obavezu dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini ima 4.778 javnih funkcionera i 1.570 državnih službenika.

Poređenjem ranijih podataka dolazimo do činjenice da se iz godine u godinu broj funkcionera koji su spremni da dozvole kontrolu računa smanjuje. Tako ih je 2020. godine bilo 53,5 odsto. Predstavnici ASK-a su u periodu kada je tom institucijom upravljao Sreten Radonjić navodili da im je oko 80 odsto funkcionera dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa, međutim, 2018. godine taj procenat je zvanično bio 70 odsto, da bi 2019. godine pao na 60 odsto.

Agencija kontinuirano, na dnevnom nivou, vrši ažuriranje podataka o javnim funkcionerima i državnim službenicima prema podacima iz Službenog lista Crne Gore, obavještenjima obveznika zakona, kao i dopisima državnih organa.

Od najistaknutijih funkcionera predsjednik države Milo Đukanović nikada nije dao saglasnost za kontrolu računa, za razliku od najviših predstavnika vlasti formirane posle 30. avgusta 2020. godine.

Naime, odlazeći premijer Zdravko Krivokapić dao je dozvolu za kontrolu računa, kao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ali i bivši predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

Iako je poželjna transparetnost, funkcioneri ne mare

U ASK-u navode da prema Zakonu o sprečavanju korupcije javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.

„Shodno ovakvom zakonskom rješenju, javni funkcioner ima alternativnu mogućnost davanja saglasnosti za pristup i kontrolu bankarskih računa, te ASK ne može imperativno uticati na davanje predmetne saglasnosti. ASK preporučuje davanje saglasnosti obveznicima Zakona, u cilju obezbjeđenja transparentnosti tokom vršenja javne funkcije ili dužnosti. Saglasnost se odnosi na vrijeme dok traju obaveze javnog funkcionera i državnog službenika, u skladu sa zakonom, te se podaci uzimaju samo za vremenski period obavljanja funkcije“, kažu u ASK-u.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu ocjenjuje da to što se svaki drugi funkcioner opredijelio da krije račune pokazuje jedan neprimjeren i bahat odnos predstavnika vlasti koji koriste „rupe“ u zakonu da sakriju ono što posjeduju.

„Bivša vlast, čiji su se istaknuti pojedinci, tokom minulih godina i decenija enormno bogatili, upravo je kreirala zakonska rješenja, koja funkcionerima daju mogućnost da sami odluče da li će dati odobrenje za uvid u svoje bankarske račune. To je potpuno paradoksalno. Kako ćete utvrditi koliko neko ima novca na bankarskom računu, ako nemate mehanizam kontrole bankarskih računa. Ne vidim da je ovo pitanje ni u fokusu čelnih ljudi ASK-a, niti da su se nešto odlučnije zalagali za izmjenu ovog zakonskog rješenja. Napomenuću da je Akcija za socijalnu pravdu prošlog septembra dostavila Skupštini Crne Gore set preporuka za unapređenje Zakona o sprečavanju korupcije, a jedan od predloga je bio da uvid u bankarske račune bude obaveza za funkcionere. Ipak, nikakvih pomaka nema u tom smislu“, izjavila je za „Dan“ Mrdović.

Zamjenik programskog direktora NVO Građanska alijansa Zoran Vujičić kaže da, iako je prošlo više od šest godina od rada, ASK zabrinjava podatak da je svega polovina javnih funkcionera dalo saglasnost za kontrolu svojih računa.

„Ako se uzme u obzir da je tendencija da se ovaj broj smanjuje, to pokazuje jednu vrstu nepovjerenja koju javni funcioneri imaju u rad same Agencije. Da li je to iz razloga što se broj javnih funkcionera koji su prekršili zakon povećao upravo kroz provjeru njihovih bankovnih računa ili nešto drugo, ali reakcija nije primjerena. Iako ovo nije zakonska obaveza i saglasnost na uvid daju sami javni funkcioneri, ovo je jedan neodgovoran odnos koji javni funkcioneri sami imaju i šalju lošu poruku građanima da ne treba da vjeruju institucijama sistema. Agencija sa svoje strane mora sprovesti dodatne edukacije, kao i jačanje svijesti o svim aspektima obaveza javnih funkcionera“, rekao je za „Dan“ Vujičić.