Sve više internet prevara, građani moraju biti obazriviji

    9 mjeseci pre 464 pregleda Izvor: cdm.me

Česte su lažne nagradne igre na Facebooku, lažne vijesti o beskamatnim kreditima, dalekim rođacima koji ostavljaju milione, nikad jefitniji proizvodi u ponudi… Sigurno da ne postoji korisnik interneta u Crnoj Gori koji se makar jednom nije susreo sa nekom od primamljivih ali lažnih ponuda. I dok većina prezre najmjere takvih objava, ima i onih lakovjernih koji dostavljaju lične podatke ili uplaćuju novac. Kako je kazao rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, viši policijski inspektor I klase Jakša Backović, takvih slučajeva je sve više i građani moraju biti obazriviji.

Čuvena Nigerijska prevara, koja je godinama popularna širom svijeta, svoje žrtve ima i u Crnoj Gori. Obično se putem maila ili Facebooka javi “bankarski službenik”, koji saopšti da je baš vama daleki rođak iz neke afričke zemlje ostavio milione eura. Na vama je “samo” da uplatite hiljadu, dvije eura sudskih troškova. Backović apeluje na građane da ne nasijadaju na takve ponude i ne uplaćuju novac. Kako bi suzbila ovakve pojave crnogroska policija je pokrenula akciju “Galaktiko”.

“Pojedinici svojom lakovjernošću uplaćuju novac trećim licima. Apelujem da se novac i lični podaci ne šalju,ne obavljaju neporovjerene trgovine i nepoznatim licima uplaćuje novac preko Pay Pala i Western Uniona ili ostavlja broj kreditnih kartica. Predanječe “Man in the mail” prevare gdje treće lice uđe u komunikaciju između osobe koja poručuje robu i dobavljača, pretvarajući se da je dobavljač, pa pošalje lažne instrukcije za plaćanje”, upozorava Backović.

Kako navodi, osoba koja poručuje robu ne zna da novac šalje na drugi žiro račun i naknadno shvati da je prevarena. Građani, kako on poručuje, moraju voditi računa, a kod većih transakcija obavezno obaviti lični poziv. Backović napominje da je svaka promjena na žiro računu indikator da nešto nije u redu.

“Za novac koji je uplaćen danas postoje minimalne šanse da se vrati. U roku 48 sati šanse za povraćaj novca opadaju, a poslije 72 sata su gotovo nemoguće. Crnogorske banke imaju svoje banke posrednike i ukoliko novac koji je uplaćen na krajnji žiro račun nije podignut, obaviještavaju se banke da zamrznu sredstva jer je transakcija sumnjiva. Ukoliko se novac podigne, šansa da se lice identifikuje je veoma mala, posebno jer su u pitanju zemlje trećeg svijeta i kontrole su slabe“, navodi sagovornik Backović.

Lažne nagradne igre i jefitini proizvodi na internetu

Sve češće smo i svjedocilažnih nagradnih igara preko društvenih mreža. “Nagrade” se skupi predmeti, poput automobila ili namještaja, a zloupotrebljavaju se nazivi velikih crnogorskih kompanija.

“Navedeno nema elemenata krivičnog djela jer navedeni podaci nijesu još uvijek zloupotrijebljeni.Ipak, predlažemo građanima da nikome ne šalju svoje identifikacione podatke jer mogu biti zlouputrijebljeni“, kazao je Backović.

Želite dobar lap top za samo 40 eura, telefon za 30 eura… Zaista zvuči primaljivo, ali se u 99 odsto slučajeva radi o prevari. Prodavac vam najčešće traži avans koji se treba uplatiti u nekoj od zemalja u inostranstvu. Backović upozorava da građani nikako ne obavljaju ovu vrstu trgovine dok se lično ne uvjere, jer su “organizatori” vispreni i ispraksirani da znaju kako da dođu do podataka i novca.

“Imamo primjere gdje se se nude beskamatni krediti, a građani misle da pričaju sa kredibilnim osobama, predstavnicima banki. Završi se tako što se uplati provizija od 500, 1000 eura. Tražiće vam još, navodno jer ste u nekoj vrsti prekršaja, pa banka traži još da ne bi podnijela prijavu i slično“, naglašava Backović.

Seks iznude, maliciozni računarski programi

Ucjene putem društvenih mreža česta su pojava. Događa se da građani preko FB-a i Instagrama stupe u kontakt sa osobama iz inostranstva, koje ih navedu da pokažu intimne djelove tijela. Poslije toga slijede ucjene,a traži se novac u zamjenu za fotografije.

“U posljednje vrijeme sve češće građani imaju problem sa malicioznim programima koji blokiraju računare. Dobija se mail navodno od validnog izvora, gde treba da samo raspakuju mali program da bi se dobila čestitka ili nagradu. Nakon što to urade čitav računar se kriptuje, a u maliu stiže uputstvo kako da se obave uplate virtuelne valute, da bi se odblokirao sistem“, priča Backović.

On savjetuje građanima da čuvaju podatke na rezervnim kopijama, dobro vode računa o informacionoj bezbjednosti,koriste licencirane softvere i komplente verzije anti virus sistema.

Prijetnje preko društvenih mreža, Vibera i Whatss up-a

Objavljivanje statusa, komentara odnosno upućivanje prijetnji putem drušvenih mreža ili Vibera, Whats up-a ili Telegrama može vas koštati slobode.

“Svaki građanin koji se osjetio ugroženim u trenutku primanja poruke, gdje je ugrožen njegov život i tijelo njega ili porodice, može da podnese krivičnu prijavu. Digitalni dokaz se obično sastoji od skrin šota i podnesene krvične prijave“, napominje Backović. Podsjeća da svaka izrečena prijetnja i izazivanje mržnje, vrijeđanje manjina i pripadnika druge vjere, nacije i seksulanog opredeljenja je krivično djelo.

U svijetu vreba 900.000 seksualnih predatora

Službenici Uprave policije poreknuli su akciju „Posmatrač“, od čijeg je početka 2015. godine uhapšeno sedam osoba zbog krivičnog djela dječija pornografija.

“Lica su imala u svom računaru ili razmjenjivala fotogafije dječije pornografije, a dobra stvar da ni na jednoj nijesmo identifikovali crnogorske državljane. Takođe, u okvru ove operacije izuzeli smo sedam računara, više od sedam mobilnih i 400.000 foto i video snimaka“, ističe Backović i dodaje da u svijetu figuriše oko 900.000 seksualnih predatora koji pokušavaju da konktaktiraju djecu putem FB-a i Instagrama.

Kompjuterski kriminal

Sagovornik CdM-a objašnjava da kompjuterski kriminal tretira djela počinjena uz pomoć informacionih tehnologija i protiv informacionih tehnologija. Djela protiv informacionih tehnologija su klasična djela iz oblasti sajber kriminala, kao napadi na sisteme, sajtove, onemogućavanje pristupa i slično. Sa druge strane, krivična djela počinjena uz pomoć informacionih tehnologija jesu falsifikovanje kreditnih kartica, dječija pornografija, ugrožavanje bezbjednosti, širenje vjerske i nacionalne mržnje, krivično djelo proganjanje…

U toku 2019. godine službenici Uprave policije podnijeli su osam krivičnih prijava protiv 13 osoba vezanih za krivična djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala. Zaprijećene kazne su od novčanih do 10 godina, za najteža djela iz ove oblasti.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27.03.2020 6628 pregleda