Crnogorska ekonomija će ove godine rasti 3,4%, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i poručili da je neophodan osnažujući rast kako bi se postigla brža konvergencija sa Evropskom unijom.

Ekonomista SB za Crnu Goru, Milan Lakićević, kazao je da je u Crnoj Gori ekonomski učinak bio najjači u regionu.

– Nakon pandemije koja je izazvala istorijsku recesiju, vidjeli smo poboljšanje ekonomske aktivnosti koja je iznosila u prosjeku 8,5% od 2021. do prošle godine. To je stopa realnog rasta – rekao je Lakićević prilikom prezentacije redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.

On je naveo da je najveća stopa ekonomskog rasta u Crnoj Gori u prošloj godini bila šest odsto, a da je rast vođen rastom privatne potrošnje, jačanjem turizma i potpomognut prilivom stranaca.

– Jaka ekonomska aktivnost odražava se na tržište rada, pri čemu je zaposlenost došla do istorijskog maksimuma. Od 2021. do prošle godine vidi se kontinutiran i jak napredak. Stopa aktivnosti od 64 odsto građana starijih od 15 godina je najviša stopa aktivnosti na Zapadnom Balkanu – precizirao je Lakićević.

On je naveo da se taj trend nastavio i u prvom kvartalu ove godine i da se vidi snažno povećanje zaposlenosti u svim sektorima.

– Inflacija je značajno usporila zbog visoke bazne osnove iz 2022. godine i sada je smanjena na 4,3 odsto na godišnjem nivou. Međutim, i dalje primjećujemo značajnu mjesečnu inflaciju, koja nije vođena cijenama hrane i energetike već ostalim cijenama – objasnio je Lakićević.

On je naveo da su zarade porasle u prošloj godini 2,3 odsto, ali su bile vođene povećanjem plata u javnom sektoru. Razlika između neto zarade i realne minimalne potrošačke korpe se približila krajem prošle godine.

– Snažan izvoz usluga smanjio je deficit tekućeg računa, ali su smanjene strane direktne investicije (SDI). Finansijski sektor je snažan, rast kredita pozitivan, a kreditna aktivnost pojačana tokom cijele godine. Međutim, nekvalitetni krediti ostaju na najvišem nivou u zemljama Zapadnog Balkana iako su smanjeni na 5,9% – rekao je Lakićević.

Prema njegovim riječima, ostvareni fiskalni suficit u prošloj godini bio je bolji od planiranog i očekivanog.

– Imamo 26,7% rast prihoda, naročito poreza na dodatu vrijednost (PDV) i neporeskih prihoda, gdje su značajni jednokratni prihodi i donacije EU – naveo je Lakićević.

Na rashodnoj strani, povećanje rashoda od 12,7% bilo je objašnjeno većim socijalnim davanjima.

– Imamo dobar trend u prva dva mjeseca ove godine ali rast potrošnje nadmašio je skok prihoda zbog povećanje minimalne penzije – dodao je Lakićević.

Javni dug je, kako je rekao, opao, ali ostaje ranjivost jer se približavaju otplate u narednoj i 2027. godini.

– Nakon emisije obveznica u martu, primjećen je rast cijena svih obveznica. Kao posljedica toga, opali su i prinosi koji su bili na značajnom nivou – kazao je Lakićević.

On je naveo da ostaju domaći rizici u šta spadaju politička dešavanja i fiskalne potrebe za ublažavanjem troškova života, kao i spoljni koji obuhvataju geopolitičke tenzije, povećanje troškova finansiranja i usporavanje globalnog rasta.

Službenik za operacije SB, Denis Mesihović, rekao je da se u ovoj godini očekuje povećanje ekonomske aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana od 3,2%, što je rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodni izvještaj. U narednoj se očekuje dalje povećanje na 3,5%.

– Taj blagi rast odražava oprezni optimizam, jer je Zapadni Balkan prošao niz šokova tokom posljednjih godina – saopštio je Mesihović.

Prema njegovim riječima, optimizam je baziran i na Planu rasta EU za Zapadni Balkan, koji pruža priliku zemljama da jačaju svoj rast, naročito u zelenoj ekonomiji.

– Unapređenje poput skraćenja vremena za obavljanje procedura na granici kao i modernizaciji platnog sistema u regiji mogu donijeti značajne ekonomske koristi u zemljama Zapadnog Balkana – naveo je Mesihović.

SB, kako je dodao, već pruža određenu vrstu ekspertske pomoći u vezi sa implementacijom ovih aktivnosti.

On je objasnio da su prisutni i neki unutrašnji faktori rizika, kao što su emigracija, izborna neizvjesnost i dugotrajna inflacija.

Konsultant za SB, Mustafa Čopelj, je govoreći o ozelenjavanju gradova i povećanju rasta, kazao da su gradovi u zemljama Zapadnog Balkana pokretači rasta i najasnažniji uticaj protiv klimatskih promjena.

– Gradovi Zapadnog Balkana su mali, rijetki i sve manji. Glavni gradovi čine veći dio BDP-a, pa su centri stanovanja i zaposlenosti – dodao je Čopelj.