Svjetska banka (SB) je objavila svoj Ekonomski memorandum za Crnu Goru „Ka strategiji održivog rasta“, kojim se naglašava potreba da Crna Gora radi u pravcu strategije održivijeg rasta kako bi ubrzala svoju konvergenciju ka životnom standardu Evropske unije (EU).

Uprkos značajnom napretku u protekloj deceniji, predviđa se da će, ukoliko Crna Gora nastavi sa svojom stopama rasta od prije COVID-a, biti potrebno skoro 40 godina da prosječni dohodak građana Crne Gore dostigne prosječne nivoe dohodak EU

Crnoj Gori je, kako kažu, da bi prevazišla ovaj izazov, potrebna nova strategija – održivijeg rasta zasnovana na produktivnosti i povećanju ljudskog kapitala uz očuvanje prirodnih resursa.

„Prethodna strategija rasta Crne Gore se oslanjala u velikoj mjeri na privlačenje velikih investicionih projekata u sektorima kao što su transport, energetika i turizam,” izjavio je Mark Šifbauer (Marc Schiffbauer), viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru i koautor izvještaja i dodaje:

„Iako je to dovelo do privremene ekspanzije građevinarstva, to često nije bilo popraćeno rastom produktivnosti, što je rezultovalo ograničenim dugoročnim benefitima i povećanom osjetljivošću na eksterne šokove”.

Održiviji model rasta, kako se navodi, treba da postavi kao prioritetne tri ključne oblasti: (i) uklanjanje regulatornih prepreka za ulazak preduzeća na tržišta i za rast preduzeća; (ii) iskorišćavanje trgovine kako bi se omogućio pristup novim tržištima i tehnologijima za kompanije; i (iii) oslobađanje punog potencijala ljudskog kapitala Crne Gore kroz povećanje jednakosti prilika.

Iz SB navode da bi promovisanje konkurencije kroz eliminisanje restriktivnih propisa u sektorima usluga, na primjer, moglo da poveća godišnju stopu rasta Crne Gore za približno 0,4 procenta, što bi smanjilo vrijeme potrebno za dostizanje nivoa dohotka u EU za 13 godina.

Pored toga, kako još dodaju, značajna nejednakost dohotka u Crnoj Gori ograničava mobilnost ka boljim socioekonomskim statusima, što nepovoljno utiče na produktivnost radnika. Obezbjeđivanjem jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, bez obzira na geografsku lokaciju, pol ili socioekonomsko porijeklo, Crna Gora će unaprijediti vještine radnika sjutrašnjice i iskoristiti puni potencijal svog preduzetničkog talenta.

„Sprovođenjem ovih reformi, Crna Gora može da očekuje da ima privatni sektor koji napreduje, značajne mogućnosti za zapošljavanje i konačno bolje zarade i benefite za sve svoje građane“, rekao je Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

„Svjetska banka je spremna da pomogne Vladi Crne Gore nudeći tehničku ekspertizu i razmjenjujući najbolje međunarodne prakse za učinkovito kreiranje i sprovođenje ključnih strukturnih reformi“, naveo je on.

Rješavanje problema nedostatka vještina, poboljšanje infrastrukture i dosljednija implementacija javnih politika će dodatno povećati ekonomske benefite od turizma – koji je pokretač ekonomskog rasta Crne Gore.

Ipak, kako još dodaju, turizam zahtijeva posebnu pažnju, jer je njegov rast osjetljiviji na degradaciju životne sredine i klimatske promjene.

“Stoga, održavanje rasta turzima zahtijeva ozelenjavanje sektora”, naveli su iz SB.

I na kraju, kako zaključuju, Crna Gora bi trebalo da osnaži javne institucije i ojača vladavinu prava kako bi podržala uticaj nove strategije rasta.

“Nedosljedna implementacija zakonskih okvira i visok nivo neformalne ekonomije predstavljaju izazove za ekonomski razvoj i ometaju integraciju u EU. Snažne javne institucije, uključujući dobro opremljeno tijelo nadležno za pitanja konkurencije, antikorupcijske mehanizme i učinkovite agencije za zaštitu životne sredine i upravljanje otpadom, neophodne su za podršku novoj strategiji rasta, za obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti i višeg životnog standarda”, zaključuju iz SB.