Na svjetskim su berzama cijene dionica pale i prošle sedmice, treće zaredom, jer je „razdoblje jeftinog novca“ u svijetu završeno i samo je pitanje koliko će centralne banke biti agresivne u povećavanju kamata kako bi suzbile visoku inflaciju.

Na Vol stritu je Dow Jones pao 1.8 posto, na 33.811 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2.8 posto, na 4.271 bod, a Nasdaq indeks 3.8 posto, na 12.839 bodova.

Pad indeksa ponajviše je posljedica izjave predsjednika američke centralne bankeda će se razmatrati povećanje ključnih kamatnih stopa za 0.50 postotnih bodova.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina, prikladno je da se stvari pokrenu nešto brže, kazao je.

Sve jasnije da će se monetarna politika dodatno agresivno zaoštravati

Fed je na sjednici u martu povećao kamatne stope prvi put od 2018. godine, za 0.25 postotnih bodova, a već u aprilu vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0.50 postotnih bodova.

No, nakon posljednjih komentara čelnika Feda, sve je jasnije da će se i dalje monetarna politika agresivno zaoštravati.

„Tržište uračunava povećanje kamata za 0.50 postotnih bodova barem u aprilu. Šef američke centralne banke i mnogi drugi čelnici Feda poručuju da žele zadobiti kontrolu što je prije moguće, a to znači da će biti agresivni“, kaže direktor DWS grupe.

Zbog toga su prinosi na američke državne obveznice dostiglne nove najviše nivoe u više godina. A to je izazvalo pad cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Alphabet, Amazon i Meta Platforms, jer se ulagači plaše da će okruženje s visokim kamatama negativno uticati na potencijal rasta tih kompanija.

I mnoge druge centralne banke u svijetu povećavaju kamate pa je potpuno jasno da je razdoblje jeftinog novca završeno.

U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija, no premda je većina njih izvijestila o većim zaradama nego što se očekivalo, rezultati nisu baš impresivni.

Blaži pad evropskih berzi

I na evropskim su berzama cijene dionica prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1.25 posto, na 7.521 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0.15 posto, na 14.142 boda, a pariški CAC 0.1 posto, na 6.581 bod.

Sve do petka ti su indeksi bili u plusu na sedmičnom nivou, no toga su dana oštro pali.

Posljedica je to najave agresivnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, ali i moguće zaoštravanje monetarne politike ESB-a prije nego što se očekivalo zbog visoke inflacije.

Potpredsjednik ESB-a Luis de Guindos kazao je kako bi se program otkupa državnih obveznica mogao okončati u junu.

Stoga se sada na tržištima novca procjenjuje da bi do kraja godine ESB mogao povećati kamate za 0.80 postotnih bodova.