Svijet ulazi u doba kombinovanih kriza uslijed kojih se javljaju nestašice resursa, a rasplet će direktno zavisiti od odnosa prema zaštiti životne sredine i ublažavanju klimatskih promjena na globalnom nivou, navodi se u izveštaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). U analizi su razmatrani rizici koji će oblikovati neizvjesni i turbulentni period od narednih desetak godina, a očekuje se da će ga karakterisati ekološki i društveni poremećaji.

Analiza globalnih rizika – Global Risks Report 2023, koju je uradio Svjetski ekonomski forum, pokazuje da će pored ekonomske recesije, sukoba i ratova, glavna pretnja za čovječanstvo u narednoj deceniji biti razni oblici ekološke krize.

U naredne dvije godine, rizik je najveći na polju troškova života, dok je prijetnja od neuspjeha klimatske akcije, ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promjene okarakterisana kao najveći rizik sa kojim se čovječanstvo suočava u sledećoj deceniji.

Globalni rizici su svrstani su nekoliko kategorija. U izveštaju se analiziraju ekonomski, geopolitički, društveni, tehnološki i rizici iz domena životne sredine koji su najprisutniji u prognozama za naredne dvije godine i za deset.

Vratila se inflacija i neke stare i zaboravljene krize

Vratili su se neki „stari rizici“, poput inflacije, krize troškova života, trgovinskih ratova, odliva kapitala sa tržišta u razvoju, društvenih nemira, geopolitičkih konfrontacija i prijetnji nuklearnog rata, upozorava WEF.

Čovečanstvo ulazi u doba niskog ekonomskog rasta i slabe međunarodne saradnje, dok kompromisna rješenja rizikuju da naruše klimatsku akciju, globalni razvoj i buduću otpornost država i globalne zajednice, navodi se u analizi.

Kratkoročni i dugoročni rizici stvaraju nove polikrize

Autori su koristili tri vremenska okvira za razumijevanje globalnih rizika. Razmatran je uticaj trenutnih kriza odnosno globalnih rizika koji se već razvijaju i za koje se očekuje da će se materijalizovati u roku od dvije godine. Akutni rizici za 2023. su poremećaji u snabdijevanju energentima i hranom i rastuća inflacija.

U izvještaju se razmatraju najveći rizici u roku od deset godina, koji bi mogli da se pretvore u krize. Sve manje država će imati fiskalni prostor za ulaganja u budući rast, zelene tehnologije, obrazovanje, njegu i zdravstvene sisteme, navode autori.

Takođe, ovako identifikovani kratkoročni i dugoročni faktori rizika bi mogli da evoluiraju i da se pojave kao polikriza, gdje različite krize međusobno djeluju tako da njihov ukupan uticaj daleko prevazilazi zbir svakog dijela. Između ostalog, do 2030. godine je velika opasnost od nestašica prirodnih resursa, napominje se u izveštaju.

Ekološki rizici imaće najveći uticaj na globalnu zajednicu

Gubitak biodiverziteta i kolaps ekosistema smatraju se jednim od globalnih rizika koji će najdrastičnije da se pogoršaju u narednoj deceniji. Na rang-listi deset rizika, šest je iz domena životne sredine, kako u kratkoročnim tako i u dugoročnim procjenama.

Međutim, za klimatske i ekološke rizike smo najmanje spremni, tvrde autori izvještaja. Oni konstatuju da izostaje duboki i usklađeni globalni napredak u ostvarenju ciljeva klimatskih akcija.

Napori za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje na izmjenjene klimatske uslove su postavljeni u rizične kompromise. Postoji velika razlika između onoga što je nauka utvrdila kao neophodno za postizanje neto nula emisija i onoga što je politički izvodljivo, navodi se u aktuelnom WEF-ovom godišnjem pregledu.

Opterećenje i destrukcija prirodnih ekosistema još više će da raste, s obzirom na njihovu još uvek potcijenjenu ulogu u globalnoj privredi i ukupnom zdravlju planete. Ali i kao posledica rješavanja trenutnih kriza, napominje se u izvještaju.