Mada u Evropi djeluje da je najgore prošlo kada je u pitanju pandemija novog koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se situacija na globalnom nivou pogoršava.

Generalni sekretar SZO Tedros Adhanom Gebrejesus je upozorio da najveću prijetnju sada predstavlja pretjerana samouvjerenost i pozvao države da nastave sa „aktivnim nadzorom“ kako se zaraza ne bi vratila u zemlje gdje je prošao vrhunac epidemije.

„Mada se situacija u Evropi poboljšava, na globalnom nivou, se pogoršava. Tokom protekle dvije nedjelje svakog dana je prijavljeno više od 100 000 novih slučajeva”, kazao je Gebrejesus i dodao da 75 odsto novih slučajeva potiče iz 10 država, uglavnom na američkom kontinentu i na jugu Azije, a porast novozaraženih zabilježen je u Africi i u djelovima istočne Evrope.

Zvaničnici i eksperti Evropske unije juče su, kako prenosi „Gardijan“, kazali da bi se narednih nedjelja mogli suočiti sa porastom broja novih slučajeva usljed antirasističkih protesta koji u zahvatili kontinent.

„Ako savjetujete ljudima da drže distancu od metar i po, a vidite da svi stoje tik jedni pored drugih, držeći se za ruke, onda vam moram priznati da nemam dobar osjećaj. Nadam se da griješim”, kazao je za Rojters Jozef Kesecioglu, predsjednik Evropskog udruženja za medicinu intenzivne njege.

Broj novih slučajeva porastao je i na Balkanu, usljed čega su zvaničnici u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji pozvali građane da poštuju smjernice za zaštitu javnog zdravlja, prenijela je agencija AP.

Epidemiolozi u regionu, gdje su ograničenja uglavnom ukinuta prošlog mjeseca, kazali su da se novi klasteri zaraze pojavljuju nakon događaja poput proslava, porodičnih okupljanja i sahrana.

Srbija je juče prijavila 71 novi slučaj, što je znatno više od 18 slučajeva koliko je zabilježeno 1. juna.

U Albaniji koja je prije dvije nedjelje popustila sa mjerama ograničavanja kretanja zabilježena su 44 nova slučaja, što je najveći dnevni broj do sada, dok je u BiH prijavljeno 60 novih slučajeva.

Bosanske vlasti, međutim, insistiraju da porast broja zaraženih nije alarmantan i da je epidemija u toj zemlji pod kontrolom uprkos klasterima nekim oblastima. Sjeverna Makedonija je u srijedu prijavila 174 nova slučaja i sedam žrtava, najviše u posljednjih mjesec dana.

Širom regiona dozvoljena su masovna okupljanja na kojima građani, uprkos savjetima nadležnih institucija, ne drže socijalnu distancu i ne nose maske i rukavice.

Oko 25.000 fudbalskih navijača prisustvovalo je u srijedu fudbalskoj utakmici između Partizana i Crvene zvezde u Beogradu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija Napredna stranka zbog epidemije neće održavati predizborne skupove, kazao je u intervjuu za Rojters da su novi slučajevi zabilježeni nakon ukidanja vanrednog stanja zbog nediscipline građana, ali da se radi uglavnom o asimptomatskim slučajevima.

„Slušaćemo ono što nam govore ljekari“, kazao je Vučić.

Međutim Rojters ističe da nijesu svi tako opušteni.

Dejan Zujović, ljekar iz Beograda koji se razbolio od kovida-19 nakon što je liječio zaražene, kazao je da je utakmica bila „ogroman, potpuno neopravdan epidemiološki rizik“.

Epidemiolog Branislav Tiodorović iz nacionalnog kriznog tima kazao je juče za RTS da je „virus i dalje prisutan“.

„Nalazimo se na granici između neizvjesne i povoljne situacije. Ovo je nešto što smo očekivali, ali moramo se ponovo uozbiljiti i uvesti mjere zaštite“, upozorio je on.

U međuvremenu broj mrtvih od koronavirusa u Sjedinjenim Državama do septembra bi mogao premašiti 200 000, kazao je vodeći ekspert, a broj zaraženih premašio je dva miliona dok se u toj zemlji održavaju masovni protesti protiv rasizma.

Ašiš Dža, načelnik Instituta za globalno zdravlje na Harvardu, kazao je u intervjuu za CNN da će bez drastičnih mjera broj mrtvih i zaraženih nastaviti da raste.

„Čak i ukoliko ne bude rasta broja novih slučajeva, ukoliko kriva bude ravna, razumno je očekivati da ćemo do septembra imati 200 000 mrtvih. A to je samo do septembra. Pandemija neće biti gotova do septembra“, upozorio je on.

Za borbu protiv pandemije potrošeno 10 biliona, potrebno mnogo više

Vlade širom svijeta potrošile su 10 biliona dolara kako bi odgovorile na pandemiju novog koronavirusa i njene ekonomske posljedice, ali su potrebni značajni novi napori, kazala je juče šefica Međunarodnog monetarnog fonda.

Prema novim procjenama do 100 miliona ljudi moglo bi zapasti u ekstremno siromaštvo usljed krize, kazala je direktora MMF-a Kristalina Georgijeva, naglašavajući da će to poništiti napredak postignut u protekle tri godine u cilju smanjenja siromaštva.

Svjetska banka je ove nedjelje predvidjela da će globalna proizvodnja zbog koronavirusa pasti za 5,2 odsto tokom 2020, što je najveći pad od Drugog svjetskog rata.

MMF bi trebalo da 24. juna iznese nove procjene.

Kako bi se promovisao inkluzivniji oporavak „značajni fiskalni stimulansi” bi trebalo da se fokusiraju na minimiziranje gubitka radnih mjesta i sprečavanje rasta nejednakosti, napisala je Georgijeva na sajtu MMF-a.

Investicije treba da se fokusiraju na unapređenje zdravstvene njege i obrazovanja i omogućavanje pristupa finansijskim proizvodima i tehnologiji domaćinstvima sa niskim primanjima i malim preduzećima, napisala je Georgijeva.

„Kriza koju je izazvao kovid-19 najviše bola nanosi onima koji su već najranjiviji. To bi moglo da dovede do značajnog porasta nejednakosti u primanjima”, navela je šefica MMF-a.