Usvajanje zakona sporne ustavnosti, u situaciji kad nema Ustavnog suda da je ocijeni, ozbiljna je politička provokacija. To može samo da zakomplikuje već složenu situaciju, u kojoj političari ne poštuju pravni poredak, iako sve stranke imaju pravnike u svojim redovima.

MONTIOR: Skupština je usvojila Zakon o predsjedniku. Može li to rasplesti političku krizu, ili je produbljuje?

GORJANC PRELEVIĆ: Taj zakon je sporne ustavnosti. Kritikovali su ga načelno i profesori prava i dijelim njihovo mišljenje. Posebno, jer je Ustavni sud u svojoj odluci o inicijativi HRA za ocjenu ustavnosti Poslovnika Skupštine kojim je uveden treći krug glasanja za izbor VDT-a, u julu 2014. godine, već rekao da je neustavno preuzimanje ovlašćenja i dopunjavanje odredbi Ustava u tom smislu zakonom ili drugim aktom niže pravne snage. U konkretnom slučaju, izmjenama Zakona o predsjedniku je predviđeno da u slučaju da predsjednik države ne izvrši svoje dužnosti u pogledu izbora mandatara, da će se mandatarom smatrati „kandidat koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini…“. Na ovaj način je ovlašćenje predsjednika za izbor mandatara, koje je imperativno propisano Ustavom, preusmjereno na Skupštinu odnosno skupštinsku većinu.

I samo usvajanje zakona sporne ustavnosti, u situaciji kad nema Ustavnog suda da je ocijeni, ozbiljna je politička provokacija. To može samo da zakomplikuje već složenu situaciju, u kojoj političari ne poštuju pravni poredak, iako sve stranke imaju pravnike u svojim redovima. Problem vidim u tome što se pravna struka predaje pred političkim oportunizmom.

MONITOR: Institucionalna kriza traje. Nijesu izabrane sudije Ustavnog suda, neizvjesno je i kada će biti izabrane. Kako to komentarišete?

GORJANC PRELEVIĆ: Kao veliku štetu s nesagledivim posljedicama. Neodgovorni političari su zbog toga već upropastili šansu da Crna Gora krene bržim vozom ka Evropskoj uniji.

MONITOR: Lokalni izbori su ipak održani. Može li blokada Ustavnog suda biti problem u tom smjeru?

GORJANC PRELEVIĆ: Zakon o izboru odbornika i poslanika zabranjuje proglašenje konačnih izbornih rezultata prije no što Ustavni sud odluči o izbornim žalbama. Vladavina prava znači da se zakon poštuje. Zakon može i da se promijeni, tako što bi se propisalo da važi drugo pravilo kad Ustavni sud ne funkcioniše, ma koliko to suludo zvučalo, ali za to je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini. Za sada je pred Ustavnim sudom dvadeset jedna žalba u odnosu na izbore u Podgorici, Pljevljima, Kolašinu i Budvi.