Agrobudžetom je predviđena podrška mladim poljoprivrednicima od 70 eura po hektaru, početnici dobijaju bespovratnih 10.000 eura, a svi mlađi od 40 godina dodatne bodove za sredstva IPARD-a i IFAD-a, kaže ministar

Agrobudžet od ove godine uvodi novinu – direktna plaćanja mladim poljoprivrednicima do 100.000 eura, odnosno 70 eura po hektaru. Osim toga, za specifične mjere podrške mladim poljoprivrednicima godišnje je budžetirano 250.000 eura. Mladi poljoprivrednici početnici dobijaju bespovratnih 10.000 eura za početak bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, a postojeći mladi farmeri bespovratnih 7.000 eura za unapređenje svojih farmi, kazao je ministar poljoprivrede Vladimir Joković u intervjuu Pobjedi.

Naveo je da je kroz IPARD program za poljoprivrednike do 40 godina podrška za svaku mjeru povećana za 10 odsto, a mladi poljoprivrednici za mjere podrške i dobijaju bodove prednosti. Takođe, kroz IFAD projekat im se dodjeljuje prilikom rangiranja dodatnih 10 bodova.

-Osim toga, u saradnji sa Ministarstvom turizma sprovodimo konkurs za najboljeg mladog poljoprivrednika, gdje se dodjeluje nagrada od 3.000 eura – kaže Joković.

Naveo je da se u Registru poljoprivrednih gazdinstva vodi 20.383 gazdinstva, a da su poljoprivrednici do 40 godina starosti vlasnici 2.764 gazdinstava.

Kako Ministarstvo planira podržati domaće poljoprivrednike ove godine?

JOKOVIĆ: Uvažavajući specifičnosti crnogorske poljoprivrede, izazove i potrebe domaćih proizvođača/poljoprivrednika Ministarstvo će i u narednom periodu aktivno stvarati preduslove kako bi naši poljoprivredni proizvođači stvarali dodatu vrijednost u poljoprivrednom lancu, koristeći resurse i mogućnosti koji će biti dostupni kako kroz agrobudžet, tako i EU fondove.

U junu prošle godine Ministarstvo je donijelo je Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja 2023-2028, kojim su definisani dalji pravci razvoja poljoprivrede i postepenog usaglašavanja politike sa propisima Evropske unije.

Kako Ministarstvo podržava izvoz domaćih poljoprivrednih proizvoda?

JOKOVIĆ: Broj proizvođača koji su dobili EU izvozni broj rastao je tokom prethodnog perioda. Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za bezbjednost hrane stvorili su sve preduslove da i preduzetnici iz sektora mljekarstva dobiju EU izvozni broj i otvore novo veliko tržište za svoje proizvode.

Pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Crna Gora se obavezala da neće uvoditi subvencije za izvoz domaćih poljoprivrednih proizvoda. S druge strane, kroz niz mjera direktne podrške i investicionih programa Ministarstvo podstiče poljoprivredne proizvođače da proizvode konkurentne proizvode koji se mogu plasirati i u izvozu. Najbolji primjer je mesna industrija, čiji je sektor zabilježio izvoz od nekoliko desetina miliona eura, zahvaljujući investicijama koje su podržane od strane države. Osim toga, ispregovarano je smanjenje carina za Tursku, kako bi se olakšao izvoz poljoprivrednih proizvoda i omogućio bolji pristup tržištu. Država podstiče formiranje asocijacija i organizacija izvoznika radi lakšeg plasmana proizvoda na inostranom tržištu. U stalnom kontaktu sa Privrednom komorom nastojimo da omogućimo proizvođačima i izvoznicima konekcije sa inostranim kupcima.

Kako se nosite sa trgovinskim izazovima i radite na jačanju pozicije domaćih proizvođača na globalnom tržištu?

JOKOVIĆ: Kraj 2023. godine obilježio je pad cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu, što znači da se očekuje pad cijena uvoznih proizvoda. Da bi domaći proizvođači bili konkurentni, neophodno je standardizovati kroz podršku domaćoj preradi, ali i uvećati ulaganje u tehnologiju i inovacije, kao i podršku za promociju domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu. Takođe, država može raditi na razvoju novih trgovinskih sporazuma s drugim zemljama radi olakšavanja izvoza, te podržati obuku i edukaciju domaćih proizvođača i prerađivača kako bi se prilagodili promjenama na tržištu.

Kako se Ministarstvo prilagođava promjenama u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU i koje korake preduzimate kako biste zaštitili interese domaćih poljoprivrednika?

JOKOVIĆ: Sredstva opredijeljena za poljoprivrednu politiku čine nešto manje od 40 odsto ukupnog budžeta EU, što je jasan pokazatelj važnosti ove politike. Cilj IPARD programa je restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prerađivačkog sektora, u svrhu stvaranja konkurentnih poljoprivrednih gazdinstava i prerađivačkog sektora, koji će biti spremni za ulazak i korišćenje fondova EU. Osim toga, neophodno je obezbijediti identifikaciju potreba ruralnih područja, izradu, primjenu i upravljanje programima, monitoring, izvještavanje, kontrolu i vrednovanje programa i mjera u okviru istih.

Kako bi to bilo ispunjeno, administracija mora biti u skladu sa zahtjevima EU, a mora se osigurati učešće regionalnih i lokalnih vlasti kao i svih ostalih partnera.

Kako će Ministarstvo riješiti održivo upravljanje šumama i očuvanje bioraznolikosti u šumskim područjima?

JOKOVIĆ: Crna Gora se u zadnjih 15 godina suočava sa pojavama neodrživog gazdovanja šumama, koji se poklapa sa periodom koncesionog korišćenja državnih šuma. To je rezultiralo niskim stepenom valorizacije resursa i nedovoljnim razvojem drvne industrije, a sa druge strane pogoršanjem stanja šuma zbog izostanka sanitarnih i mjera obnavljanja. Uz to, klimatske promjene povećavaju rizike od požara, koji su ključna prijetnja šumama u mediteranskim zemljama, kojima i mi pripadamo.

Resorno ministarstvo je izradilo prijedlog novog zakona o šumama koji otvara mogućnost napuštanja koncesionog modela i ostvarivanje ciljeva za dostizanje održivosti gazdovanja šumama u skladu sa Strategijom održivog razvoja Crne Gore do 2030. godine, kao i novom Strategijom Evropske unije o šumama. Zakon stvara pretpostavke za osnivanje državnog preduzeća, koje će gazdovati šumama u javnom interesu, na održiv način i u skladu sa planskim dokumentima.

Šta preduzimate kako biste poboljšali sistem zaštite šuma?

JOKOVIĆ: U edukativnom smislu, podizanje nivoa svijesti stanovništva, pojačanje preventivnih i bezbjednosnih mjera i usklađivanje zakonskih okvira. Smanjenje rizika od požara je moguće kroz podršku održivog gazdovanja šumama koje je prilagođeno klimatskim promjenama. Pored toga, strategije upravljanja rizikom treba da budu integrisane u planove upravljanja resursima, planiranje pejzaža, društveno i intersektorsko angažovanje.

U kritičnim mjesecima tokom požarne sezone su pojačane kontrole, uz angažovanje osmatrača požara, a sprovode se javne kampanje o zaštiti šuma od požara. Shodno članu 46. Zakona o šumama konkretno su definisane obaveze vlasnika i korisnika šuma na zaštiti od požara, dok su drugim odredbama tog zakona propisane opšte mjere zaštite šuma.

Produženo vrijeme za korišćenje IPARD-a II

Joković je istakao da je na njegovu incijativu na posljednjoj sjednici IPARD odbora za nadgledanje, usvojeno da Crna Gore sredstva iz IPARD II programa troši do kraja 2024. godine, čime se dobilo dodatno vrijeme za realizaciju investicija. Ova inicijativa zvanično je podnešena u martu prošle godine na sastanku Jokovića sa komesarom Evropske unije Janušem Vojčehovskim u Briselu.

– Kako raste potreba sektora za većim ulaganjima, tako MPŠV kreće u proceduru dobijanja povjerenja za zadatke izvršenja budžeta kroz ostale mjere IPARD programa. Plan MPŠV-a je da naredne dvije mjere za koje će Crna Gora tražiti odobrenje za implementaciju budu M4 – Agro-ekološke-klimatske mjere i mjere organske proizvodnje M6 – Investicije u javnu ruralnu infrastrukuru – poručio je Joković.