Usjenci političke bitke za što duže održanje na vlasti, parlamentarna većina vodi još jednu – za izbor svog čovjeka na poziciji vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, s obzirom na to da aktuelnoj vrhovnoj tužiteljki Maji Jovanović početkom februara ističe i drugi mandat i po Zakonu treći put ne može biti izabrana.

Izvori Pobjede iz pravosuđa kažu se ne očekuje da Skupština prihvati inicijativu Tužilačkog savjeta, koja je parlamentu dostavljena krajem decembra prošle godine, a kojom se traže hitne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu.

Oni zahtijevaju da se izmijene stavovi člana 48 ovog zakona koji se odnose na izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Predlažu da vršilac dužnosti bude biran isključivo iz reda tužilaca i da „v.d.“ status ne bude ograničen na šest mjeseci, već da traje do izbora vrhovnog državnog tužioca.

Ovo je „okvir“ za o(p)stanak na funkciji Maje Jovanović, što, kažu naši nezvanični sagovornici, podržava većina članova Tužilačkog savjeta.

TRI STRUJE, TRI KANDIDATA

No, kako aktuelni Zakon o tužilaštvu, mimo preporuka Venecijanske komisije, ostavlja mogućnost da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca ne mora biti biran iz reda tužilaca, jedna struja iz vlasti pokušava da privoli većinu u Tužilačkom savjetu da izaberu sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore Seku Piletić.

– Ključna preporuka joj je što je primarno ona uticala da se ukine prvostepena presuda u slučaju pokušaja terorizma, odnosno planiranja nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori na dan izbora u oktobru 2016. godine – kažu naši izvori.

Među osuđenima su i dvojica lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Piletić, prema njihovim riječima, pokušavaju da „proguraju“ upravo proruske i prosrpske snage u vlasti, a, navodno, zbog jakih veza koje ima njen suprug sa srpskim vlastima, ali i ruskim klijentima, tajkunima bliskim Kremlju.

– Njeno eventualno dovođenje na mjesto vrhovne državne tužiteljke može biti samo rusko-srpska kombinacija – kategoričan je jedan od naših izvora iz pravosuđa.

Uvjeren je, međutim, da Piletić neće dobiti prolaz u Tužilačkom savjetu i da je, u ovom trenutku, ipak, najozbiljniji kandidat za v. d. vrhovnog tužioca magistar pravnih nauka Miško Marković, koji nikada nije radio u pravosuđu.

– Na izbor će, svakako, uticati i to kako se stvari budu odvijale na političkoj sceni, ali, sudeći prema odnosu snaga u Tužilačkom savjetu najveću šansu ima Marković, osim u slučaju, što je malo vjerovatno, da u Skupštini bude zakazana vanredna sjednica na kojoj bi se prije 5. februara izmijenio Zakon o državnom tužilaštvu – objašnjavaju sagovornici Pobjede.

Prema njihovim riječima, fotelju vrhovne državne tužiteljke mjerka i Valentina Pavličić, aktuelna zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Ona, međutim, kategorično odbija da uđe u igru za vršiteljku dužnosti.

– Pavličić je kandidatkinja Ure i odlazeći premijer Dritan Abazović u nju ima puno povjerenje. On je i ranije baš nju želio da vidi na ovoj poziciji, ali ona nije htjela da bude vršiteljka dužnosti – objašnjavaju sagovornici Pobjede.

Njen i Abazovićev plan je da se ona javi na konkurs za vrhovnog državnog tužioca, a da joj on obezbijedi većinu u Tužilačkom savjetu i parlamentu preko poslanika stare većine.

Vrhovnog državnog tužioca bira Skupština, na prijedlog Tužilačkog savjeta, dvotrećinskom ili tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja.

Izvori Pobjede iz pravosuđa tvrde da i Maja Jovanović ima ambiciju da ostane na čelu tužilačke organizacije, tako da će se, tvrde oni, sigurno prijaviti na konkurs.

– Sudeći prema aktuelnim političkim dešavanjima, male su nade da će Crna Gora uskoro dobiti novog vrhovnog tužioca u punom mandatu. Političke elite pokušavaju da „proguraju“ svaka svog kandidata, a do dvotrećinske ili tropetinske podrške u parlamentu je dug put – zaključuje jedan od naših sagovornika.

KREDIBILITET I SUMNJE U ,,PRANJE NOVCA“

Nekoliko osoba iz političkih struktura s kojima smo nezvanično razgovarali, takođe, kažu da je, za sada, teško očekivati da će bilo koji kandidat dobiti potrebnu podršku u Skupštini i ističu da najmanje šanse ima sutkinja Seka Piletić, bez obzira na to što je, kako kažu, „ukinula presudu za ‘državni udar’“.

– Njen kredibilitet je ozbiljno poljuljan i nakon što joj je suprug uhapšen u akciji Specijalnog tužilaštva u martu 2021. pod sumnjom da je bio dio međunarodnog lanca „pranja novca“ – dodaju naši sagovornici.

Kako je Pobjeda tada pisala, tužilaštvo je sumnjalo da su trojica advokata, od kojih je jedan suprug sutkinje Piletić, učestvovala u „pranju“ oko milion eura koje su ruski biznismeni pokušali da stave u legalne tokove u Crnoj Gori.

Tu istragu otvorio je tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kojeg su nove vlasti smijenile u februaru ove godine, odnosno poslale ga u penziju koju on do danas nije ostvario.

U sklopu međunarodne istrage ustanovljeno je da je pune tri godine trebalo međunarodnoj kriminalnoj grupi, čiji krak je djelovao i u Crnoj Gori, da ,,provale“ jedinstveni evropski SEPA bankarski sistem prenosa novca preko kojeg su, kako se sumnja, „oprali“ stotine milione eura za mafijaške klanove iz Evrope, Azije i Afrike.

Specijalno državno tužilaštvo tvrdilo je da je dio mafijaškog novca, koji je na taj način ubačen u legalne tokove, završio i u Crnoj Gori i to preko jedne osobe iz menadžmenta banke „Gimo sekuritas finans“ iz Istanbula.

Nakon hapšenja Piletića i još dvojice advokata u martu 2021. tadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić tvrdio je, čak i u dopisu Venecijanskoj komisiji, da je Katnić pokrenuo istragu i naložio njihovo privođenje kao osvetu zbog odluke Apelacionog suda da ne potvrdi presudu u slučaju „pokušaja terorizma“.

Seka Piletić tada je bila sutkinja Apelacionog suda, odnosno bila je sutkinja izvjestiteljka za slučaj „pokušaja terorizma“.

Katnić je tada Leposaviću odgovorio da pokušava neetično da utiče na crnogorsko pravosuđe i pravi pritisak.

Krajem 2020. godine, nakon političkih promjena na izborima 30. avgusta, Apelacioni sud je preglasavanjem (2:1) poništio presudu vijeća Višeg suda kojim su optuženi za pokušaj terorizma, među njima i lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepeno su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.

Nekadašnja sutkinja Apelacionog suda Seka Piletić je potom izabrana za sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore i nije baš najjasnije zbog čega bi bila zainteresovana za poziciju čelne osobe u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Osim ako ne postoji neki ,,viši interes“.

Činjenica je, takođe, da je slučaj „pranja novca“ za sada ostao u nekoj od ladica u tužilaštvu i da nije podizana optužnica. Nema dostupnih informacija da li su nove tužilačke vlasti ovaj predmet arhivirale ili istraga – još traje.

KVADRATURA KRUGA

Izvjesno je, međutim, da su brojna imenovanja u sudstvu i tužilaštvu i te kako povezana sa političkim naporima prosrpskih i proruskih političara koji su, direktno ili indirektno, preuzeli ili kontrolisali izvršnu vlast nakon izbora 30. avgusta 2020.

U fokusu im je bilo urušavanje predmeta za pokušaj terorizma na dan izbora u Crnoj Gori 2016. godine.

Ključno im je bilo da se riješe specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Optužnica i osuđujuća presuda u ovom predmetu jedan su od krunskih dokaza i za međunarodne istrage koje su nedvosmisleno ukazale da je Ruska Federacija 2016. godine, planom za nasilnu smjenu vlasti i atentatom na sadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića, namjeravala da spriječi ulazak Crne Gore u NATO.

Nedavno je i Stejt department, preko neimenovanog izvora, objavio dijelove izvještaja američkih obavještajnih službi, da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokratskom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči izbora 2018. godine.

Kako se bliži februar i kraj drugog mandata Maji Jovanović kao vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke, tako se i povećava politički pritisak. Problem je, međutim, što su potpuno narušeni odnosi stranaka koje tvore ,,novu-staru“ parlamentarnu većinu, što su u ćorsokak zapali i pregovori o formiranju vlade čiji je mandatar Miodrag Lekić.

To drastično umanjuje i šanse da se na čelnu funkciju izabere osoba koja bi ,,izbrisala tragove“ sudskih i tužilačkih procesa i istraga o ruskom uticaju na dešavanja oktobra 2016. godine.

Mada, u crnogorskom slučaju, obrte i nove neprincipijelne kompromise nikada ne treba isključiti.