Do 2026. godine Vlada mora da obezbijedi 2,069 milijardi eura za otplatu duga, 625 miliona za kamate, dok će deficit budžeta od ove do 2026. godine iznositi 961 milion eura.

Nedostajuća sredstva u naredne četiri godine u državnom budžetu iznosiće preko tri milijarde eura, dok Vlada planira da u ovoj i naredne četiri godine pozajmi 2,944 milijardi eura. Upravo toliko je planirano da iznosi javna potrošnja državnog aparata u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta „Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2023. do 2026. godine“, Vlada planira da za otplatu duga u ovoj godini da 338 miliona, u narednoj godini 493 miliona, u 2025. godini 873 miliona, a u 2026. godini 365,6 miliona eura, što je ukupno 2,069 milijardi eura.

Deficit budžeta u ovoj godini projektovan je na 193,2 miliona eura, u narednoj na 263 miliona, u 2025. godini na 270,8 miliona eura, a u 2026. godini na 234,9 miliona eura.

Kada su u pitanju kamate, u ovoj godini će se iz budžeta po tom osnovu isplatiti 110 miliona, u narednoj 149,8 miliona, a u 2025. godini čak 190,8 miliona eura. U 2026. godini za kamate ćemo platiti 175,2 miliona.

Nedostajuća sredstva će u naredne četiri godine prelazili iznos od pola milijarde. U ovoj godini u budžetu će faliti 536,6 miliona, u narednoj 761 milion, a u 2025. godini 1,140 milijardi eura. U 2026. godini budžetu će nedostajati 605 miliona.

Nedostajuća sredstva će se dominantno finansirati iz pozajmica, pa će tako, prema podacima iz dokumenta usvojenog na poslednjoj sjednici Vlade, država u ovoj godini pozajmiti 477,8 miliona. Do sada je pozajmljeno 100 miliona eura.

U narednoj godini planira se pozajmica od 745,5 miliona, a u 2025. godini 1,133 milijardi eura. Godinu kasnije Vlada planira pozajmiti 589 miliona.

Podaci jasno pokazuju da će 2025. godina biti najizazovnija, jer će u toj godini nedostajuća sredstva iznositi 1,14 milijardi. O tome je najviše i bilo priče na poslednjoj sjednici Vlade, na kojoj je ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao da je cilj usvajanja smjernica da se stabilizuju javne finansije, što je važno zbog vraćanja duga po osnovu obveznica emitovanih 2019. i 2020. godine, koje dolaze na naplatu 2025. i 2027. godine.

– Obaveze koje nas čekaju su velike i to će zahtijevati dosta rezova i intervencija u fiskalnoj politici – rekao je Damjanović i dodao da treba da se stvori osnov da se sve obaveze redovno servisiraju i da nema dodatnih zaduženja.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je tom prilikom da 2025. godine dolazi na naplatu 873 miliona duga i 190 miliona kamata, što je milijarda eura koju je neophodno obezbijediti da bi se servisirale obaveze.

– Ako se ukalkuliše deficit, nedostajuća sredstva su 1,15 milijardu eura. To je veliki iznos, koji je teško obezbijediti u jednoj godini i zato se sada govori o 2025. godini, jer je potrebno preduzeti aktivnosti u svim tim godinama koje tome prethode da bismo i prije samog dospijeća otplaćivali obaveze koje dolaze prije vremena – kazao je Paunović i dodao da je sljedeća izazovna godina 2027, kada na otplatu dospijevaju emitovane obveznice.

Po smjernicama, Crna Gora u 2025. godini planira da se zaduži 1,13 milijardi eura. Vlada Crne Gore se već u 2019. i 2020. godini zadužila preko milijardu eura.