U Pljevljima u jedinici za djecu sa posebnim potrebama Doma zdravlja,usluge tokom 2021.godine dobilo je 71 dijete, od kojih 47 mlađe od šest godina

    2 godine pre 830 pregleda Izvor: PV Informer
REDAKCIJA –

Prema informacijama koje je redakcija portala „PV Informer“ dobila od dr Marije Cupare, pedijatra, rukovodioca jedinice za djecu sa posebnim potrebama(JDPP) u Domu zdravlja Pljevlja, ova specifična zdravstvena jedinica započela je sa radom oktobra 2013. godine u sklopu reforme primarne zdravstvene zaštite.

Tome je prethodila edukacija iz oblasti razvojne neurofiziologije tima koji su činili pedijatar, medicinska sestra i fizioterapeut. Sve to je bilo u cilju ranog otkrivanja rizične djece(koja imaju odredjena odstupanja od normalnog psihomotornog razvoja) i naročito započinjanja rane intervencije po kliničkim indikacijama.

Razvojni potencijal i plastičnost mozga u prvim godinama života su vrlo veliki i zato rana intervencija daje velike šanse za optimalan razvoj djece sa smetnjama u razvoju. Zbog malog ukupnog broja dece do 15  godina po Pravilniku RFZ CG, Pljevlja nisu mogla dobiti Centar,što bi automatski podrazumjevalo i veći broj i drugačiju strukturu zaposlenih (psihologa, defektologa). Najbliži Centar na koji su usmerena deca iz opštine Pljevlja je u Bijelom Polju.

Menadžment Doma zdravlja je honorarno angažovao logopeda koji obavlja tretmane 4 sata nedeljno(1 tretman traje min  30  minuta,tako da deca imaju pravo na manje od 1,5  tretmana mesečno).

Kroz JDPP Pljevlja od 2013 godine prošlo je 509 djece koji su dobili usluge preventivnih pregleda, stimulativnih fizikalnih tretmana,sprovodjen je zdravstveno vaspitni rad i obuka roditelja, što je vrlo bitan segment rane intervencije, kroz medjusektorsku saradnju sa sektorom obrazovanja,socijalne i dječije zaštite i NVO, iznalažena su rešenja za stimulativne tretmane i različite vidove podrške djeci sa smetnjama u razvoju.

Tokom 2021. god.usluge JDPP dobilo  je 71 dete, 47 mladje od 6 godina.

Broj djece prema  vrsti smetnje :

a. Djeca u riziku usljed specifičnosti zdravstvenog stanja/statusa(prevremeno rođena deca, deca s niskom porođajnom težinom, djeca koja zaostaju u rastu, djeca s urođenim zdravstvenim problemima…)    ukupno11.

b. Djeca s kašnjenjem u psihomotornom razvoju (u jednom ili više područja razvoja) ukupno 32.

c. Djeca sa smetnjama u razvoju  ukupno 7.

d. Djeca sa poremećajima ponašanja i regulacije emocija, djeca sa stanjima iz spektra autizma, djeca sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću ukupno18.

e. Djeca sa problemima iz oblasti mentalnog zdravlja (depresija,anksioznost, djeca sa različitim traumatskim iskustvima…) ukupno 3.

Trenutno  u Crnoj Gori ima ukupno 271 dete sa dg. autizma, 3 puta više dečaka nego djevojčica.

Od oktobra 2021.godine do juna ove godine ( kada je održan Simpozijum o autizmu u Institutu za bolesti djece KCCG) ima 50 novih slučajeva.

Najnovija usvojena terminologija je Poremećaj iz spektra autizma(PSA) – što govori o njegovoj raznovrsnosti, tj, individualnoj raznolikosti i složenosti simptomtologije: nedostatka komunikacije i socijalizacije,prisustva stereotipnih radnji, restriktivnih interesovanja i repetitivnog ponašanja.

Dijagnozu postavlja isključivo dečiji psihijatar. Najčešće se dijagnoza postavlja oko pete godine , mada je sada tendencija i u ranijem uzrastu i ispod 2. godine. Neki od razloga za povećan brog dece sa dg. PSA može biti i otvaranje Centra za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju u Podgorici (CZA) u kome trenutno rade 2 dečija psihijatra, a očekuje se uskoro dolazak i trećeg sa specijalizacije. Tačan uzrok PSA nije poznat(najverovatnije se radi o sadejstvu genetskih i faktora sredine).

U JDPP Doma zdravlja Pljevlja je trenutno evidentirano  7  dece sa dg. PSA uzrasta od 3 do 9 godina. Sva djeca su usmerena u odgovarajući obrazovni sistem, kroz koji su im omogućeni različiti vidovi tretmana i podrške.

Odredjeni broj dece koji ima simptome i znake koji mogu ukazivati na prisustvo PSA vodi se pod drugim dijagnozom ili je u toku dijagnostika i praćenje. Sva ta deca zahtevaju kontinuirane defektološko-logopedske tretmane, što je najbitnija stavka u poboljšanju njihove funkcionalnosti i kvaliteta života.

Vrlo značajna je i podrška roditeljima i porodicama, što zahteva i druge vidove pomoći i podrške. U svemu ovome bitan je senzibilitet celokupne zajednice, koji bi doprineo pravovremenoj i boljoj pomoći ovoj deci. .