Iako se područje Crne Gore nalazi pod uticajem toplotnog talasa koji je uslovio ekstremno visoke temperature vazduha, građani čije je radno mjesto na otvorenom, i juče su bili na svojim radnim mjestima, pa i u najtoplijim dijelovima dana kada je termometar pokazivao preko 40 stepeni Celzijusovih. Radnici na građevini, ugostiteljstvu, saobraćaju, vatrogasci, policajci, izloženi su visokim temperaturama vazduha dok obavljaju svakodnevne radne zadatke. Sagovornici „Dana“ apeluju da bi trebalo da se razmotri mogućnost izmjene zakona i uvođenja zabrane rada napolju kada temperature pređu 36 stepeni, kao što je to nedavno uradila Vlada Španije, ali i da se radno vrijeme ovih zaposlenih prilagodi, pa da im se obezbijedi rad u smjenama, kad je temperatura niža, ili noću, za djelatnosti za koje je to moguće.

Generalna sekretarka i projektna menadžerka Udruženje zaštite na radu Crne Gore Đina Janković kazala je za „Dan“ da je usljed ekstremno visokih temperatura neophodno zaštititi radnike koji rade napolju. Objašnjava da Zakon o zaštiti i zdravlju na radu ne definiše rad na visokim temperaturama, ali su mjere propisane u vidu preporuka inkorporirane kroz dva podzakonska akta – pravilnicima o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini i o mjerama zaštite na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima.

– Međutim, iako zakon ne definiše ovu oblast, u slučaju većih kršenja, inspektori rada za oblast zaštite i zdravlja na radu, mogu da koriste i druge upravne mjere i radnje, tako da mogu da zabrane rad i kazne poslodavca – objasnila je ona.

Pri ovako visokim spoljnim temperaturama, kako dodaje, najugroženiji su građevinski radnici, zaposleni u komunalnoj delatnosti, vatrogasci, policija, oni koji rade na održavanju energetskih i vodovodnih sistema, oni koji rade na izdavanju plažnog mobilijara, u otvorenim šankovima itd. Pored trenutnih problema sa zdravljem, koje izlaganje suncu i rad na ekstremnim temperaturama mogu izazvati, Janković upozorava da takav rad često ostavlja posljedice koje se mogu manifestovati u kasnijem periodu, kao što je melanom – oblik raka kože čiji su simptomi istovremeno najopasniji.

Ističe da su toplotni talasi postali češći i intenzivniji i traju duže zbog klimatskih promjena, te da bi, po upozorenjima iz Svjetske meteorološke organizacije (SMO), situacija mogla da se pogorša.

– Ovo je razlog da se mnogo ozbiljnije pozabavimo ovim problemom i razmotrimo mogućnosti izmjene zakona i uvođenja zabrane rada, kada temperature pređu 36 stepeni, kao što je to, prije nekoliko mjeseci uradila Vlada Španije, jer same preporuke nisu obavezujuće i nemamo podatke koliko ih se poslodavci zaista pridržavaju – istakla je Janković.

Predsjednik Sindikata turizma i ugostiteljstva Radomir Milić kazao je da temperature koje su prethodnih dana zahvatile Crnu Goru znatno utiču i na rad zaposlenih u raznim privrednim granama, a naročito onima gdje je pojačana struktura rada – turizam, građevinarstvo, saobraćaj i dr. On je kazao da se u velikim turističkim sistemima koliko-toliko obezbjeđuje zaštita u slučaju velikih temperatura tako što se za zaposlene koji su najviše izloženi spoljnoj temperaturi, u hortikulturi, odvozu komunalnog smeća, usklađuje radno vrijeme s vremenom kada temperature nisu pojačane, a to je do 10.30–11 časova, odnosno u drugoj smjeni poslije 17 sati. Milić upozorava da je jako izražen rad u građevinarstvu.

– Iako važi zabrana rada od 15. juna, danas u Budvi možete vidjeti radnike na gradilištu koji kreče, bave se izolaterskim radovima. Gledam gradilišta u Podgorici koja su prepuna zaposlenih – kazao je Milić za „Dan“.

On je upozorio na rizike po radnike koji rade u saobraćaju, koji iako nisu direktno izloženi suncu, voze kamione, bagere, druge mašine.

– U slučaju asfaltiranja, temperature su i do 70-80 stepeni, bez ikakve zaštite. Šlem koji radnici koriste u građevinarstvu nije predviđen za zaštitu od sunca već od udara. Da poslodavci hoće da plate noćni rad, dosta poslova moglo bi se obavljati noću – smatra on.