Ujed stršljena bolan, može biti i koban

    9 meseci pre 392 pregleda Izvor: rtcg.me

S visokim temperaturama u ljetnjem periodu dolaze i razni insekti, među kojima su jedni od najopasnijih stršljenovi. Ujed tog insekta može biti opasan po život za ljude koji imaju alergijsku reakciju. Ukoliko se pojave simptomi koji nijesu uobičajeni, pacijent odmah treba da se javi ljekaru.

Ljeto aktivira brojne insekte, među kojima su stršljenovi posebno omraženi. Razlog je strah od ujeda, koji je bolan, ali može biti i koban. Ali to samo u slučaju da ste alergični.

„Može da bude opasan po život za ljude koji imaju alergijsku reakciju. Ukoliko se pojave simptomi koji nijesu uobičajeni poput gušenja malaksalosti gubitka svijesti da se jave prvoj zdravstvenoj ustanovi na koju naiđu“, kazala je doktorica Anja Mijušković.

A ljekova nakon ujeda stršljena nema u apotekama. Iz Montefarma su za TVCG kazali da se taj serum distribuira isključivo zdravstvenim ustanovama. S toga i ljekari poručuju da ne treba raditi ništa na svoju ruku.

„Najvažnije da stavljaju obloge, ukoliko se javi bol da popiju nešto potiv bolova, nikako da vade žaoku pincetom, nikakva prevencija ne mogu da uzimaju, nešto tipa Presinga“, dodala je Mijušković.

A sve to možete izbjeći tako što nećete ugrožavati gnijezda, jer stršljenovi žaoku koriste za lov i odbranu. Izuzetak je ukoliko vam prijeti životna opasnost od tih insekata, objašnjava biolog Bogić Gligorović.

„Ukoliko nas napadne veći broj stršljenova i ubrizga veću količinu otrova i mi smo životno ugroženni, međutim ukoliko stršljenovi ne predstavljaju opasnost, gnijezdo se ne dira nego se puste da se razmnožavaju jer su veoma korisni insekti“, kazao je biolog Bogić Gligorović.

Stršljenovi najčešće prave gnijezda u šupljim stablima, na granama, a javljaju se u dimnjacima, tavanima….

„Ako primijetimo da matica pravi gnijezdo na prozoru, tavanu, balkonuu treba d uklonimo gnijezdo kad matica nije prisutna i ona će se premjestiti i ona će napraviti drugo na mjestu gdje nam to ne smeta“, dodao je Gligorović.

Zato, u skladu s prirodom, trebamo tražiti načine suživota, a ne uništenja, zaključuje Gligorović.