Foto: Pixabay –

Glavni sekretar UN-a Antonio Gutereš rekao je da su „klimatske promjene izvan kontrole“ nakon što je neslužbena analiza podataka pokazala da su prosječne svjetske temperature u sedam dana do srijede bile najtoplije u istoriji mjerenja, prenosi Avaz.ba.

– Ako ćemo ustrajati u odgađanju ključnih mjera koje su potrebne, mislim da ulazimo u katastrofalnu situaciju, kao što pokazuju posljednja dva temperaturna rekorda – rekao je Gutereš govoreći o svjetskim temperaturnim rekordima oborenim u ponedjeljak i utorak.

Prosječna temperatura

Prosječna globalna temperatura vazduha u utorak je iznosila 17.18°C, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša (NCEP), nadmašivši rekordnih 17.01°C postignutih u ponedjeljak. Za sedmodnevno razdoblje koje je završilo u srijedu, dnevna prosječna temperatura bila je 0.04 °C viša nego bilo koji tjedan u 44 godine mjerenja, objavila je platforma Climate Reanalyzer Sveučilišta Maine. Ta je metrika pokazala da je prosječna temperatura Zemlje u srijedu ostala na rekordnoj visini od 17.18°C.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), čije se brojke smatraju zlatnim standardom u klimatskim podacima, rekla je da ne može potvrditi neslužbene brojke.

Najavljeni novi rekordi

– Svjesni smo da se nalazimo u toplom razdoblju zbog klimatskih promjena, a u kombinaciji s El Ninom i vrućim ljetnim uslovima vidimo rekordno tople površinske temperature koje se bilježe na mnogim lokacijama dširom svijeta – rekla je NOAA.

Naučnici kažu da bi povećana toplina uzrokovana antropogenim globalnim zagrijavanjem u kombinaciji s povratkom El Nina mogla dovesti do više novih temperaturnih rekorda.

UN je potvrdio povratak El Nina u utorak. Posljednji veliki El Nino bio je 2016., koja je i dalje najtoplija godina zabilježena otkad postoje mjerenje.

– Velike su šanse da će mjesec juli biti najtopliji ikad. Ikad što znači u zadnjih 120.000 godina – rekao je dr. Karsten Haustein, naučni saradnik na Sveučilištu u Lajpcigu.

Juni 2023. bio je globalno najtopliji juni od kada postoje mjerenja po pitanju temperature mora i zraka, prema Službi EU za klimatske promjene Copernicus.

– Bio je to najtopliji juni na globalnojm nivou s nešto više od 0.5 stepeni Celzijevih iznad prosjeka razdoblja od 1991. do 2020., nadmašivši prethodno rekordni juni 2019. značajnom razlikom – navodi se u izvještaju Copernicusa.

Generisane analize

Copernicus svoj izračun temelji na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde podataka sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica širom svijeta. Copernicus navodi da je Evropa doživjela rekordne temperature tokom juna, dok su dijelovi Sjeverne Amerike, Azije i istočne Australije bili znatno topliji nego što je uobičajeno za to doba godine.

Temperatura mora bila je rekordna za juni zbog dugotrajnijih promjena i dijelom zbog El Nina, prirodnog klimatskog fenomena koji potiče tropske ciklone u Pacifiku i povećava količinu oborina.

– Izuzetno tople temperaturne anomalije površine mora zabilježene su u sjevernom Atlantiku… Ekstremni morski toplinski valovi primijećeni su oko Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i u Baltičkom moru – stoji u izvještaju Copernicusa.

Antarktički led imao je najmanji opseg u junu od početka satelitskih promatranja, 17 posto ispod prosjeka, dodao je Copernicus.

Izuzetno blaga zima na Antarktiku

Zabilježena je i izuzetno blaga zima na Antarktiku. Dijelovi kontinenta i obližnji okean bili su za 10-20°C topliji od prosjeka, piše Guardian.

– Temperature su neuobičajene iznad ookeana, a posebno oko Antarktika ove sedmice, jer su fronte vjetra jake i guraju topli vazduh dublje prema jugu – rekao je Ragu Murtugude, profesor nauke na Sveučilištu Merilend.

Nivo mora

Čeri Vijajaragavan  polarni istraživač koji je redovno posjećivao Arktik i Antarktik u posljednjih deset godina, rekao je da je globalno zagrijavanje očigledno na oba pola te da potiče topljenje leda koje podiže nivo mora.

– Zagrijavanje klime moglo bi dovesti do povećanog rizika od širenja bolesti poput ptičje gripe na Antarktiku, što će imati razorne posljedice za pingvine i drugu faunu u regiji – rekao je Vijajaragavan.