Ustavni sud Crne Gore u četvrtak će odlučiti da li će pokrenuti postupak ocjene ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Sudije Ustavnog suda odlučuju o inicijativama za ocjenu cijelog ukunutog i važećeg zakona, ali i odredaba članova 38, 62, 63 i 64, koji su bili dio zakona donesenog krajem 2019, a kojim je bilo propisano da crkvena imovina izgrađena, odnosno pribavljena do 1. decembra 1918. postaje državna svojina.

Osporene odredbe bile su dio zakonskog teksta donesenog u mandatu i na predlog vlade Duška Markovića, a nijedan od tih članova nije važeći u trenutno važećem aktu, koji je na pravnoj snazi od kraja januara 2021. godine. Ukoliko sudije usvoje inicijative, odlučivaće da li su osporeni članovi u vrijeme važenja bili u skladu sa Ustavom.

Inicijativama koje će Ustavni sud razmatrati na sjednici zakazanoj za četvrtak, 22. februar, traži se ocjena ustavnosti odredaba člana 38, stav 2 i čl. 62, 63 i 64 Zakona o slobodi vjeroispovijesti i akta u cjelini. Članom 38, stavom 2, bilo je propisano da „prije donošenja odluke o zabrani djelovanja vjerske zajednice sud može vjerskoj zajednici ostaviti primjeren rok da uskladi svoje djelovanje sa javnim poretkom i moralom“.

Upravo su članovi 62, 63 i 64 izazvali najviše kontroverzi u javnosti i zbog njih su masovnim, višemjesečnim litijama izraženi protesti zbog usvajanja ovog zakona. Ti članovi propisivali su uslove po kojima bi crkvena imovina mogla postati državna svojina.

Osporenim članom 62 bilo je definisano da vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, postaju državna svojina.

– Vjerski objekti koji su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina – propisivao je sporni član.

U članu 63 bilo je definisano da je organ uprave nadležan za poslove imovine dužan da, u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi vjerske objekte i zemljišta koji su u smislu člana 62 državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

– Po pravosnažnosti odluke kojom se vrši upis prava državne svojine u katastar nepokretnosti, vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem vjerskog objekta i zemljišta koji su predmet upisa do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem – propisivao je član 64.

Pod lupom i Zakon o biračkom spisku

Sudije će na sjednici zakazanoj za 22. februar razmatrati i inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 2 stav 3 Zakona o biračkom spisku, člana 10 Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, a ranije su donijeli odluku o prioritetnom odlučivanju o inicijativama za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba člana 4 Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.