Crnogorske šume su tokom prošle godine gorele 153 puta, a tom prilikom nastala je šteta od 2.543.680 eura, pokazuju podaci iz Izvještaja o zdravstvenom stanju šuma, dok je dokument o stanju za ovu godinu u pripremi. U državnim šumama opožarena je drvna masa od 104.172,31 kubika, a u privatnim 93.195 kubika. Osim požara koji desetkuju naše šume, tu su i nelegalne sječe, pri čemu su lani u državnim šumama nezakonito posječena 3.704,34 kubika drveta, zbog čega je podnijeto 285 krivičnih prijava i devet prekršajnih. U privatnim šumama je nezakonito posječen 2.273,31 kubik drveta zbog čega je izdato 67 prekršajnih prijava.

Osim požara i bespravne sječe, šume su na udaru i drugih pošasti, odnosno bolesti. Čovjek svojim nehumanim odnosom prema šumi, a prije svega izazivanjem požara, bespravnom sječom, ostavljajući iza sebe neuredan šumski red, nekontrolisanim izvozom, oštećujući podmladak, nesvjesno stvara uslove za pojavu raznih štetočina. U Upravi za šume navode da su kod četinara pojave oštećenja zabilježene na oko 30 odsto kruna stabala i to u vidu defolijacija i dokolorizacija.

– Kao najosjetljivija vrsta pokazala se jela, nakon nje borovi. Kada su lišćari u pitanju, primjećeno je da oko 31 odsto kruna stabala sadrži znakove oštećenja. Zapaženo je da su se kao najosjetljivije vrste godinama pokazuju kitnjak i obični grab, gdje je polovina posmatranih stabala sa oštećenjem (obični grab i kitnjak sa oko 50 odsto), dok je kod bukve zabilježeno značajno prisustvo biljnih vaši i gljiva koje izazivaju oštećenja lišća. Takođe, kod bukve su česte pojave kasnih proljećnih mrazeva koje su izazvale sušenja asimilacionih organa na pojedinim područjima. Osutost kod većine stabala ukupno lišćara i četinara iznosi od 10 do 25 odsto i taj podatak ukazuje da je moguća reverzibilna rekacija stabala na način što će sledeće godine u povoljnijim uslovima ta oštećenja izostati – navodi se u izvještaju, ali i zaključuje „da se može konstatovati da je zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori u 2021. godini bilo na zadovoljavajućem nivou, i da vitalnost, dugoročna stabilnost i otpornost šuma nijesu ugroženi“.