Povodom zemljotresa koji je sinoć pogodio Bosnu i Hercegovinu (BiH), a koji se osjetio i u Crnoj Gori, na Fejsbuku se oglasio i jedan od najboljih profesora geografije u susjednoj nam zemlji. Ukazao je na to da nas ne ubija potres, već loša gradnja.

U svojoj objavi na Fejsbuku osvrnuo se i na to da su mnogo građani ne samo BiH, već i regiona, dobili informaciju na mobilnom telefonu prije nego što se postres i osjetio.

Naime, Google je ranije najavio novu funkciju za Android uređaje, koja se odnosi na rano upozorenje tokom zemljotresa koje bi ljudima moglo spasiti živote.

Google je radio sa Geološkim zavodom Sjedinjenih Američkih Država (USGS) i Kancelarijom za hitne službe guvernera Kalifornije (Cal OES) na slanju upozorenja o zemljotresima, pokretanih pomoću ShakeAlert, direktno na Android uređaje u Kaliforniji.

Nekoliko sekundi upozorenja putem Android uređaja može vam dati vremena da se spustite, pokrijete i zadržite prije nego dođe do potresa.

O samom potresu u BiH govorio je profesor Vedran Zubić.

Kaže u svojoj Fejsbuk objavi da je zemljotres bio jačine 5.6 po Rihterovoj skali: „Treba napomenuti da ova skala nije linearna i trus 5.7 nije ‘malo jači’ od 5.6. Govori se o kvantitetu oslobođene energije. Sama amplituda po Merkaliju je VII. Bitno je da razlikujete skale“.

Pojašnjava da je regija u kojoj je došlo do potresa izuzetno trusna.

„U zoni Veleža, na relaciji Mostar-Nevesinje, postoji izrazita trusna aktivnost. Ovdje se radi o rasjednoj zoni diskontinuiteta i dodira centralnih i vanjskih Dinarida. Potres je nekih 18 km istočno od Stoca, 9 km sjeverno od Ljubinja i četiri km južno od Berkovića. Dakle, njegov epicentar je u tom geografskom prostoru. Prve informacije kažu da je izuzetno ‘plitak’ te da je hipocentar na svega dva kilometra. U širem kontekstu to je ipak pozitivna vijest sa aspekta sekundarnog podrhtavanja litosfere“, kaže Zubić.

Ako se, kaže, pogleda karta vidjeće see pojam Dabarsko polje. To je, pojašnjava, regija poznata kao „bila i polja ili kao humine i rudine“.

„Naravno, bila su planine, a sinonim planina su i visoke Humine. Nije rijetka pojava da se brda, pa i ono kod Sarajeva, zove Hum. I humka nam je poznat izraz koji često koristimo. Ta zona vanjskih Dinarida, a ako gledate na kartu vidjećete Velež i Bjelašnicu (ne ona kod Sarajeva), je tektonski puna radijalnih pokreta (vertikala), ali i navlaka. U morfologiji je to poznato kao horst-šarijaži. Ta ‘navlaka’ vanjskih Dinarida izaziva disbalans i trusnu aktivnost. Linija se dalje proteže do sve do Golije i Njeguša u Crnoj Gori“, piše Zubić.

Južno od Dabarskog polja je, navodi dalje, nešto niža planina Viduša.

„Kompletna ta zona je krečnjačka i zbog toga bezvodna. Nama to govori da se radi o krednom izdizanju sa dna mora. Taj krečnjak je maritimnog porijekla. Epigeneza (vertikalno izdizanje) Dinarida još traje, a njihovo ‘gužvanje’ i navlačenje je posljedica pokreta Afričke ploče koja se podvlači pod kopno. Taj dio smo davno naučili. Zemljotres je ovdje normalna pojava! Ono što je zanimljivo da ste dobili informaciju na mobilnom telefonu prije nego što ste osjetili potres. Potres je talas koji se proteže kroz litosferu. Od Sarajeva je to 90 km. A elektromagnetni talas je mnogo brži i vi ste dobili informaciju ‘svjetlosnom brzinom’. Dakle, saznali ste za potres prije stvarnog osjećaja“, piše Zubić.

Navodi dalje da je transferzalni talas koji se kretao „njihao površinu litosfere i trajao dugo“: „Vjerovatno vas je na visini dobro ljuljao. To je normalna pojava i ništa neobično. U Hercegovini su bile i štete, a ja se nadam da nema ljudskih žrtava. Potres ima sekundarnu pojavnost, ali kada se već desio onda neka je tako ‘plitak’ i nek nije dubljeg hipocentra. Regresivni potres je uvijek moguć, ali on se ne mora javiti odmah. Ono što je bitno bez panike, ali svakako u toj zoni boraviti na sigurnom (mislim na Hercegovinu), a nama vječita pouka da moramo imati robne rezerve za ovakve slučajeve i situacije“, rekao je Zubić, i poručio da nas ne ubija potres nego loša gradnja.