Brzina kojom se vještačka inteligencija razvija, nema premca u ljudskoj istoriji, kaže za RTCG magistar telekomunikacija i informatike Dejan Abazović.

Abazović kaže da je naša dužnost da osiguramo da AI ostane moćan alat u rukama čovjeka, a ne sila koja nama upravlja.

Vještačka inteligencija već mijenja način na koji radimo, učimo i pružamo zdravstvenu zaštitu, kazao nam je specijalista računarskih tehnika Aleksandar Bojović iz kompanije za tehnologiju vještačke inteligencije sa sjedištem u Podgorici. Bojović ističe da sama tehnologija nije ni dobra ni loša, te da način na koji je razvijamo i koristimo određuje njen uticaj.

Sa nedavno otvorenog prvog dijaloga o upravljanju vještačkom inteligencijom, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš kazao je da je bilo potrebno čak 15 godina da internet dostigne milijardu korisnika, dok je AI to postigla za samo dvije godine. Svakodnevno svjedočimo brzom razvoju vještačke inteligencije, ali, kako kaže za Radio Crne Gore magistar telekomunikacija i informatike Dejan Abazović, ta brzina nosi i ogroman bezbjednosni rizik.

„Brzina kojom se vještačka inteligencija razvija nema presedana u ljudskoj istoriji. Svakodnevno svjedočimo skokovima u njenim sposobnostima koji donose revolucionarne promjene, ali ta brzina nosi i ogroman bezbjednosni rizik ukoliko razvoj ostane bez kontrole“, ocjenjuje Abazović.

AI sistemi postaju ekstremno efikasni alati, naglašava Abazović.

„Ako njihovi ciljevi nisu precizno usklađeni sa ljudskim vrijednostima, bezbjednošću, posljedice po društvo mogu da budu dalekosežne. Naša je dužnost da osiguramo da AI ostane moćan alat u rukama čovjeka, a ne sila koja nama upravlja“, ističe.

Vještačka inteligencija danas napreduje izuzetno brzo i već mijenja način na koji radimo, učimo i pružamo zdravstvenu zaštitu, kaže za RTCG specijalista računarskih tehnika Aleksandar Bojović iz kompanije za tehnologiju vještačke inteligencije sa sjedištem u Podgorici. Međutim, dodaje Bojović, sama tehnologija nije ni dobra ni loša, način na koji je razvijamo i koristimo određuje njen uticaj.

„Kada govorimo o medicini, AI ne treba posmatrati kao zamjenu za ljekara, već kao alat koji pomaže u donošenju kvalitetnijih i bržih odluka. Može analizirati velike količine podataka, prepoznati obrasce koje je čovjeku teško uočiti i pomoći u ranijem otkrivanju bolesti. Ipak, konačnu odluku uvijek treba da donese zdravstveni radnik“, navodi Bojović.

Potencijalni rizici postoje, ističe Bojović, ukoliko sistemi nijesu dovoljno testirani, transparentni ili se koriste bez odgovarajuće stručne kontrole.

„Zato je izuzetno važno da razvoj medicinske vještačke inteligencije prati jasna regulativa, klinička validacija, zaštita podataka pacijenata i odgovornost za donesene odluke“, naglašava Bojović.

Podsjetimo, globalni dijalog o upravljanju vještačkom inteligencijom prva je svjetska međuvladina platforma posvećena upravljanju vještačkom inteligencijom, koju je osnovala Generalna skupština Ujedinjenih nacija.