Foto: Pixabay –

Odluka Vlade da poveća minimalne penzije na 450 eura je olakšanje za jedan broj penzionera, ali i nepravda prema drugim penzionerima kojima neće biti uvećana penzija, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, komentarišući predloženi budžet za 2024. godinu, koji je u ponedjeljak usvojila Vlada.

Penzije

Vlada je u predloženom budžetu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja za narednu godinu u iznosu od 737,19 miliona eura stavila i klasifikovala u transfere za socijalnu zaštitu (koji iznose milijardu eura) čime je pokazala da penzionere doživljava kao socijalnu kategoriju, a ne kao ljude kojima su čitavog radnog vijeka svoju cjeloživotnu štednju uplaćivali u budžet Fonda PIO, odvajajući doprinose za penzijsko osiguranje.

– Povećanje minimalne penzije je, s jedne strane, izvjesno olakšanje jednom dobrom broju penzionera jer su njihove penzije bilo ispod egzistencijalnog minimuma. S druge strane, napravljena je ozbiljna nepravda prema jednom drugom broju penzionera, ali u situaciji kada nemate fiskalnog kapaciteta da to učinite i ostalima, kako je trebalo, prinuđeni ste da birate između dvije opcije sa potpuno drugačijim posljedicama – smatra Kostić.

Vlada od poreza na zarade planira prihod od 80,77 miliona eura, a od penzijskih doprinosa 605,39 miliona eura, što je ukupno 686 miliona eura.

To praktično znači da će se kompletne plate u javnom sektoru moći isplaćivati od poreza i penzijskih doprinosa svih zaposlenih u Crnoj Gori, jer je predloženim budžetom za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca predviđeno 674,65 miliona eura, a za isplatu neto zarada u javnom sektoru je naredne godine namijenjeno 493,47 miliona eura.

Zlatno pravilo

Kostić je ocijenio da je orijentacija Vlade da se poštuje ,,zlatno budžetsko pravilo“ da se tekuća potrošnja finansira iz tekućih – izvornih prihoda apsolutno ispravna.

– Ne djeluje ni da je neostvariva orijentacija, imajući brojke u vidu, ali sve to ne zavisi samo od relativnog odnosa brojki već od mnogo drugih stvari koje je nemoguće anticipirati bilo kome pa ni kreatorima budžeta. Na primjer, sudbina rata u Ukrajini, rat u Gazi, inflacione tendencije, dinamika svjetske ekonomije… Sve to zajedno ili ponaosob može znatno da promijeni dinamiku pozicija u budžetu – kazao je Kostić Pobjedi.

686 miliona eura prihoda planirano je od poreza na zarade i penzijskog doprinosa svih građana, čime će biti pokrivene bruto zarade za zaposlene u javnom sektoru za koje je predviđeno 674,65 miliona eura

Budžet je projektovan na 3,48 milijardi eura, a premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković su u ponedjeljak saopštili da je budžet odgovoran i održiv. Ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić su poručili da će država sve tekuće obaveze i rashode finansirati iz tekućih prihoda i da nijedan dio tekućeg budžeta neće biti finansiran iz zaduženja, već da će se zaduženje koristiti isključivo radi kapitalnog budžeta ili radi vraćanja starih kredita. Predloženim budžetom se projektuje zaduženje od 650 miliona eura za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 520 miliona i finansiranje kapitalnog budžeta.

– Orijentacija da se zadužujemo samo za realizaciju kapitalnog budžeta je višestruko korisna i sa stanovišta zdravlja javnih finansija i sa stanovišta ekonomskog rasta. Takođe, uzimanje novih kredita radi vraćanja starih je takođe smisleno s tim što će ovo „refinansiranje“ biti nepovoljnije od onog po kojima su ti krediti tada uzeti, ali to se mora uraditi jer boljeg izlaza nema – rekao je Kostić.

Kapitalnim budžetom za narednu godinu planirano je 240 miliona eura, od toga je za auto-put Bar – Boljare opredijeljeno 90 miliona, Upravi za kapitalne projekte 85 miliona, a Upravi za saobraćaj 65 miliona eura.

U Vladi očito ove godine nijesu planirali budžetom povećanje plata i minimalne zarade, kao dio najavljivanog programa ,,Evropa sad 2“. Premijer Spajić u ponedjeljak nije precizirao i odgovorio kada će doći do povećanja minimalnih zarada. On je, na pitanje da li je povećanje minimalne zarade obuhvaćeno ovim budžetom ili onim za 2025. godinu, odgovorio da će svako obećanje koje su dali biti ispunjeno do kraja.
– Što se programa ,,Evropa sad 2“ tiče, naznake toga nemamo pa je nemoguće i bilo šta reći tim povodom. Ono što je sigurno, produktivnost zajedno sa povratom na investicije čine ključne sile održivog nivoa dohodaka stanovništva. Svaki drugi pristup rast prihoda realizuje na teret ekonomskog razvoja zemlje – rekao je Kostić.

Budžetom su planirani izvorni prihodi od 2,7 milijardi eura, dok će izdaci biti 2,9 milijardi eura, pa je deficit budžeta planiran u iznosu od 235 miliona eura.

Na prihodnoj strani očekuje se 676,2 miliona eura od poreza i doprinosa na zarade, od dobiti pravnih lica 164,7 miliona, od PDV-a 1,19 milijardi, od akciza 365,8 miliona, dok su ostali prihodi projektovani na 108,4 miliona.

Za ugovore o djelu 20,82 miliona, a za konsultante 33,3 miliona eura

Prijedlogom budžeta je planirano 20,82 miliona eura za isplatu ugovora o djelu, dok je za službena putovanja opredijeljeno 5,66 miliona eura. Vlada planira da za reprezentaciju naredne godine bude potrošeno 598,62 hiljade eura.

Za advokatske, notarske i pravne usluge planirano je 7,22 miliona eura, a za konsultantske usluge, projekte i studije 33,3 miliona eura. Za zakup objekata država će naredne godine potrošiti 13,28 miliona eura.