Vlada je predložila set izmjena poreskih, radnih i penzijskih propisa koji bi trebalo da se primjenjuju od 1. januara 2027. godine. Predloženim izmjenama mijenjaju se stope poreza na dobit i dohodak, minimalna zarada se vezuje za nivo kvalifikacije zaposlenih, dok se ukidaju stope doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.

Kako se navodi u predlogu izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, porez na oporezivu dobit do 100.000 eura ostaje devet odsto. Za dobit iznad tog iznosa porez bi iznosio 9.000 eura, uvećano za 15 odsto na dio dobiti koji prelazi 100.000 eura.

„Stope poreza na iznos oporezive dobiti iznose: do 100.000 eura – devet odsto; preko 100.000 eura – 9.000 eura + 15 odsto na iznos oporezive dobiti koja prelazi 100.000 eura”, precizira se.

Predloženim izmjenama Zakona o radu minimalna zarada bi od 1. januara 2027. godine bila određena u zavisnosti od nivoa kvalifikacije obrazovanja.

“Za zaposlene na radnim mjestima za koja je utvrđen I ili II nivo kvalifikacije minimalna neto zarada iznosila bi 1.000 eura, za III i IV nivo 1.250 eura, dok bi za V i viši nivo kvalifikacije iznosila 1.400 eura”, ističe se između ostalog.

Vlada je predvidjela i posebnu zaštitu zaposlenih u privatnom sektoru kako bi se spriječilo smanjenje minimalne zarade promjenom kvalifikacionog nivoa ili formalnim izmjenama radnog mjesta.

Naime, poslodavac ne bi smio za zaposlenog koji je kod njega bio u radnom odnosu 31. avgusta 2026. godine da utvrdi niži nivo kvalifikacije ako bi to dovelo do manje minimalne zarade.

Takođe, ne bi bilo moguće mijenjati naziv radnog mjesta, opis poslova, akt o sistematizaciji ili ugovor o radu ukoliko bi takva promjena dovela do nižeg iznosa minimalne zarade, a zaposleni bi nastavio da obavlja iste ili pretežno iste poslove.

„Postupanje poslodavca suprotno ovom članu nema pravno dejstvo u odnosu na određivanje minimalne zarade zaposlenog”, piše u dokumentu.

Za kršenje ovih odredbi predviđeno je i dopunjavanje kaznenih odredbi Zakona o radu.

Doprinosi za PIO i nezaposlenost nula odsto

Predlog izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predviđa stopu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje od nula odsto, kao i stopu dodatnog doprinosa za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem od odsto odsto.

Stopa doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti takođe bi iznosila odsto odsto.

Sve ove izmjene predviđene su za primjenu od 1. januara naredne godine.

Veći dio poreza na dohodak opštinama na sjeveru

Predložene su i izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojima se mijenja način ustupanja dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica opštinama.

Opštinama Primorskog i Središnjeg regiona pripadalo bi 30 odsto prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta obveznika, dok bi opštinama Sjevernog regiona, kao i Zeti i Tuzima, pripadalo 66,75 odsto.

“Za neprijavljeni prihod opštinama bi se ustupalo 22,5 odsto prihoda od poreza na dohodak”, navodi se.

Mijenjao bi se i procenat prihoda koji se izdvaja za Fond za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave. Fond bi se, između ostalog, finansirao iz 8,25 odsto ukupno ostvarenih prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno 15 odsto prihoda po osnovu poreza na dohodak od neprijavljenog prihoda.

Predviđeno je i izdvajanje 15 odsto prihoda od poreza na promet nepokretnosti, 75 odsto prihoda od poreza na upotrebu motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, te 30 odsto naknada od igara na sreću.

Porez na dohodak: Neoporezivo do 700 eura

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predviđa se nova granica za oporezivanje prihoda iz radnog odnosa.

Na dio oporezivog dohotka do 700 eura stopa poreza bila bi nula odsto, dok bi se na dio dohotka iznad 700 eura primjenjivala stopa od devet odsto.

Predlogom izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju mijenjale bi se i pojedine odredbe koje se odnose na obračun i usklađivanje penzija.

Kod određivanja godišnjeg ličnog koeficijenta ubuduće bi se uzimale zarade, naknade zarade i osnovice osiguranja koje su služile za obračun doprinosa za PIO i koje su evidentirane u matičnoj evidenciji, osim podataka iz godine u kojoj se ostvaruje pravo.

Predloženo je i da se vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje četiri puta godišnje – 1. januara, 1. aprila, 1. jula i 1. oktobra, na osnovu statističkih podataka o kretanju potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih u prethodna tri mjeseca u odnosu na tri mjeseca koja im prethode.

U staž osiguranja računalo bi se vrijeme koje je osiguranik proveo na radu, odnosno u osiguranju, po osnovu kojeg je bio obavezno osiguran.

“Svi navedeni predlozi zakona predviđaju stupanje na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, dok bi se njihove ključne odredbe primjenjivale od 1. januara 2027. godine”, zaključuju u Vladi.

Najavu o povećanju zarada Unija poslodavaca razmatraće narednih dana, kazao je predstavnik te asocijacije Filip Lazović.

Prema njegovim riječima nije dobro govoriti o povećanjima plata, a da to nema potporu u vidu rasta produktivnosti ili novog finansijskog poduhvata.

Lazović dodaje da je odluka Vlade ozbiljno narušila socijalni dijalog, s obzirom na to da o tome nije bilo razgovora ni sa Unijom poslodavaca ni sa sindikatima.

“To nije dobro. Ako govorimo o zaradama kojima želimo da dostignemo evropski standard i spriječimo ljude da napuštaju Crnu Goru, onda moramo govoriti i o evropskim standardima koji podrazumijevaju da se, prilikom razmatranja ovakvih odluka, konsultuju oni kojih se te odluke tiču. A kada je riječ o odluci o visini minimalne zarade, ona se direktno tiče svakog privrednog subjekta u Crnoj Gori, bilo da je mali, srednji ili veliki, jer će svaki morati da isplati utvrđenu minimalnu zaradu“, kazao je Lazović.

Unija poslodavaca (UPCG) radi na organizaciji hitnog sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem, na kojem će privreda moći da dobije odgovore u vezi sa najavljenim Vladinim modelom povećanja zarada.

„Najava u vezi povećanja minimalnih zarada je izazvala ogromnu pažnju i zabrinutost privrede. Radimo na organizaciji hitnog sastanka sa premijerom na kojem će privreda moći da dobije odgovore u vezi sa najavljenim programom”, poručili su iz UPCG.