Od 2010. do 2020. godine samo je požarima uništeno 90.139,33 hektara šuma u državnom i privatnom vlasništvu, dok je obnovljeno samo 56 odsto – kazao je v.d. direktor Uprave za šume Srđan Pejović dodajući da ovi rezultati pokazuju da je uspjeh pošumljavanja loš. On najavljuje bolje gazdovanje šumama, za šta mu treba više kadra i novca iz budžeta.

Međutim, u prijedlogu budžeta za iduću godinu više novca za Upravu nema, jer im je namijenjeno 5,1 milion eura, 17 hiljada manje nego ove godine.

Planovi

– Primarni cilj je obnavljanje šuma, kroz opsežno prirodno i vještačko pošumljavanje i sprovođenje šumsko-uzgojnih radova, što nije rađeno u potrebnoj mjeri – poručuje Pejović.

Istakao je da Uprava ima popunjena 364 od 440 sistematizovanih radnih mjesta, što je premalo u odnosu na prostor koji pokrivaju. Problem je i nedostatak stručnog kadra. Imaju između 60 i 70 šumarskih inženjera i 200 lisa sa srednjim obrazovanjem, što nije dovoljno za čuvanje, prijem, otpremu i druge poslove u državnim i privatnim šumama.

-S obzirom da je riječ o terenskom poslu, prosto je fizički nemoguće u potpunosti pokriti sve reone u svakom trenutku – ističe Pejović i upozorava da 160 zaposlenih ima 55 i više godina, a da će u naredne dvije godine u starosnu penziju poći između 20 i 30 zaposlenih.

– Taj nedostatak mlađe populacije i stručnog kadra je suštinski problem, koji umnogome ograničava posebno terenski rad zbog čega se i susrećemo sa uzurpacijom i nelegalnom sječom – kaže Pejović dodajući da treba promovisati šumarsku struku, stipendirati potreban kadar i omogućiti lakši način za prijem novih ljudi, jer bez pojačanja i obnavljanja kadrova teško da se mogu postići ozbiljniji pomaci u reformi šumarstva.

Kako je istakao, trenutno rade detaljne analize kako bi došlo do temeljne reorganizacije u sistemu gazdovanja šumama pri čemu je zaštita od požara najznačajniji segment. Naglasio je da Uprava to radi u saradnji sa nizom drugih institucija. 

– Uprava ima najviše nadležnosti u preventivnoj i sanacionoj fazi. Neophodno je iz šuma ukloniti

sve ili najveći dio uzroka javljanja požara, pa je jedna od značajnijih preventivnih mjera uspostavljanje i održavanje šumskog reda – naveo je Pejović i najavio da koncesioni sistem neće postojati od iduće godine.

– To je naslijeđeni problem, koji je izazvao dodatne probleme šumarskom sektoru, koji će nas pratiti i nakon njegovog ukidanja. To je sistem u kojem struka nije uspjela da se odbrani od politike – smatra Pejović dodajući da je na snazi još pet dugogodišnjih koncesionih ugovora koji ističu naredne godine.

– Onda se stiču uslovi za reforme. Ovaj sistem ne postoji ni u jednoj drugoj zemlji, što dovoljno govori o njegovoj efikasnosti – upozorava Pejović.

Strategija

Istakao je da je neophodna izmjena zakona kako bi planirane reforme bile temeljne. U toku je izrada strategije razvoja šumarstva u kojoj će biti precizirane reforme sa kojima treba krenuti što prije. Ukazuje da sa trenutnim budžetom nema prostora za održivo gazdovanje, obnavljanje i uređivanje šuma.

– Opštinama ide 70 odsto prihoda od koncesije, ali one nemaju zakonsku obavezu da ulože barem dio u pošumljavanje – kaže Pejović dodajući da je to najveći iznos koji se izdvaja u regionu i šire.

Čovjek izazvao 90 odsto šumskih požara 

Pejović naglašava da zabrinjava činjenica da je preko 90 odsto šumskih požara izazvano uticajem čovjeka.

– Svi institucionalni napori koji se ulažu u sistem zaštite šuma od požara postaju uzaludni ukoliko kao društvo nijesmo svjesni značaja njihove zaštite i dalekosežnih posljedica šumskih požara – tvrdi Pejović.