Cijene brašna i goriva neprestano rastu. Pekari su problemu. Glavno je pitanje da li nas očekuje poskupljenje hljeba i kako će građani izdržati poskupjenja osnovnih životnih namirnica.

Odlukom Vlade Crne Gore na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, u julu ove godine ograničena je cijena osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama na 50 centu po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu.

Zbog rasta cijena brašna i goriva na svjetskom tržištu, teret troškova ograničenja pao je na marže pekara i trgovaca, što je za njih u posljednje vrijeme postalo neodrživo. Pekari uveliko pregovaraju sa Vladom Crne Gore ali za sad bez konkretnih rezultata. Populističke odluke resornih ministarstava dovele su u problem ovu granu privrede, dok cijene brašna i goriva rastu.

CdM je još u julu poslao pitanja ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću kojim mehanizmima će izvršna vlasti da ograniči cijene hljeba.

Ono što je bilo za očekivati je da odgovoran ministar ekonomije, student sa Oksforda, takvu odluku donosi na osnovu analize tržišta, uticaja takve odluke na privredu i trgovinu, pregovora sa pekarima, utvrđenih mehanizama kojima će se pokriti razlika u cijeni, projekcija kretanja cijene na svjetskom tržištu i ostalih poteza koji su morali biti odrađeni kada je u pitanju ova vrsta intervencije u tržište.

Sada se nažalost pokazalo da je odluka donijeta populistički, bez bilo kakvih projekcija. To je dovelo pekarsku industriju u probleme koje oni više ne mogu da izdrže. Zbog svega navedenog, za očekivati je da pekari zatraže subvencije od države, što će opet da plate građani jer je poznatom da se budžet finansira od građana i privrede. U finalnom, ne čudi da pekari traže subvencije ukoliko se ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić hvali da u budžetu ima 600 miliona eura, a teret krize prebacuje na njih.

Ministar Milatović se, kada je najavio ograničavanje cijena hljeba pohvalio da će ovo biti godina socijalne pravde. Na stranu to što jedan ekspert ne zna šta znači pojam socijalne pravde, a to sigurno nije ograničavanje cijena i intervencija u tržište, ali ministar Milatović je svojim populističkim potezima doveo čitavu granu privrede u problem.

Od socijalne pravde do korisnika socijalne pomoći kratak je put kada se odluke donose bez analiza i projekcija, politikantski i populistički.