Odluka Ministarstva zdravlja da ljekari i medicinsko osoblje izaberu da li će raditi samo u privatnoj ili javnoj zdravstvenoj ustanovi nije naišla na dobar prijem kod većeg dijela zaposlenih u zdravstvu.

Predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović, u ime svih ljekara Crne Gore, poslaće dopis Ministarstvu zdravlja i zatražiti da preispitaju zakonitost odluke.

Međutim, predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić smatra da privatne zdravstvene ustanove, koje potpišu ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje, moraju da imaju i da obučavaju svoj kadar.

Popović-Samardžić podržava stav Ministarstva i navodi da privatne ustanove koje su u mreži zdravstvenih ustanova, dakle kojima određene usluge plaća Fond, moraju imati svoj kadar u oblastima za koje se ugovor potpisuje.

Jedino će tako pomoći kapacitetima državnih zdravstvenih ustanova u kojima se najčešće zbog deficita kadra stvaraju duge liste čekanja – navodi Popović-Samardžić za Pobjedu.

Ili – ili

Prije nekoliko dana, nakon što je to od nje zatražilo resorno ministarstvo, direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović dostavila je obavještenje svim organizacionim jedinicima kojim se traži da se ljekari i medicinsko osoblje, koje ima saglasnost da radi u jednoj ili više privatnih ustanova van KCCG, opredijeli za rad samo u jednoj ustanovi – javnoj ili privatnoj.

Prije toga je Ministarstvo zdravlja najavilo da kreće u kontrolu dopunskog rada ljekara. Od zaposlenih u KCCG koji imaju dozvole za dopunski rad se traži da se do 29. avgusta izjasne gdje će da rade.

Ministarstvo zdravlja ukazalo je da je obavljanje dopunskog rada potrebno ukinuti kada postoje liste čekanja i naveli su da su se na ovaj korak odlučili kako bi ojačali javni zdravstveni sistem.

– Nije mali broj privatnih ustanova koje obezbijede prostor, opremu koja varira od najsavremenije do vrlo zastarjele, a onda zdravstvenu uslugu pružaju ljekari iz državnog zdravstvenog sistema i to nerijetko iz oblasti za koje su liste čekanja u matičnim ustanovama vrlo velike – rekla je Popović-Samardžić.

Pravo na rad u slobodno vrijeme

Predsjednica Ljekarske komore i članica menadžmenta KCCG Žanka Cerović je Pobjedi kazala da će zatražiti od Ministarstva da ovakvu svoju odluku preispita.

Istakla je da ljekari, ali i drugi zdravstveni radnici i te kako negoduju jer smatraju da u slobodno vrijeme mogu da rade privatno, te i na taj način pomognu pacijentima.

Cerović navodi da je Ministarstvo zatražilo da se u potpunosti ukine dopunski rad u slučajevima kada postoje liste čekanja, ili je kadrovski deficit ili je otežano organizovanje procesa rada (smjenski rad, dežurstva, pripravnost).

Međutim, pravilnik Fonda za zdravstveno osiguranje propisuje da neke bolesti mogu da čekaju najviše do šest sedmica, ali neke mogu i do 12 mjeseci. Liste čekanja se odnose prevashodno na hitnija stanja za koja treba brza obrada, to je definisano ovim pravilnikom i mi ćemo taj dokument poštovati kako ne bi bilo nepotrebnih, odnosno neopravdanih čekanja – navela je Cerović.

Smatra da ovakva odluka Ministarstva zdravlja uopšte ne donosi benefite javnom zdravstvu.

– Ministarstvo misli da će tako da se smanje liste čekanja, ali neće, budite uvjereni. One postoje svuda u svijetu i bitno je da one ne postoje za hitnog pacijenta. Svaki pacijent može da ode u Urgenti blok ukoliko je ugrožen i tamo niko nikad neće odbiti da mu pruži pomoć – navela je Cerović.

Kontrola licenci

Ističe da na ovaj način resor kojim rukovodi Dragoslav Šćekić zapravo ugrožava pravo zdravstvenih radnika da koriste slobodno vrijeme na način na koji oni žele.

– U dopisu Ministarstvu zdravlja tražiću i da naprave kontrolu rada ljekara sa strane, iz drugih destinacija koje bez licenci rade u Crnoj Gori i koje niko ne kontroliše. Naš rad u privatnim ambulantama nema veze sa radom u KCCG jer mi svi u KCCG obavljamo i dopunski i prekovremeni rad i dežurstva, što je i uslov da radimo privatno – istakla je Cerović.

Navela je da zbog toga mora da ukaže resornom ministarstvu da su ljekari nezadovoljni, i napomenula da ima mnogo onih doktora koji rade u privatnim zdravstvenim ustanovama koje su umrežene sa Fondom zdravstva, a istovremeno rade i za javni zdravstveni sistem.