Uvođenje Ministarstva evropskih poslova mogao bi biti mač sa dvije oštrice, jer taj resor nije i ne smije biti nikakvo nad-ministarstvo, niti će druga ministarstva to prihvatiti, zbog čega nije jasno ni iz koje pozicije će moći da „diktira“ bilo šta drugima, ocijenila je za Pobjedu saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Milica Zindović.

Pojasnila je da su, umjesto tog rješenja, uspješni modeli u dosadašnjem toku pregovora bili oni koji su imali mehanizme pri kabinetu premijera, kako bi im on bio tzv. politički kišobran u nametanju obaveza drugim ministarstvima.

„Formiranje Ministarstva evropskih poslova jeste, po našem sudu, loše rješenje. Podsjetila bih da se to već jednom u crnogorskom kontekstu pokazalo neuspješnim modelom – imali smo to ministarstvo koje je često vodilo institucionalnoj konfuziji, a nije se doprinosilo ni boljoj međuresorskoj koordinaciji i saradnji“, navela je Zindović.

Često je, dodala je, dolazilo do preklapanja nadležnosti, kao i problema unutar sistema javne uprave.

„Ali i u komunikaciji sa EU institucijama, a jasno je bilo i da je samo formiranje Ministarstva evropskih poslova tada bio izraz hranjenja određenih partijskih i ličnih apetita“, istakla je ona.

Zbog toga su, kazala je Zindović, neubjedljivi razlozi da se ulazi u takav eksperiment, a smatra i da je pogrešno uvjerenje da će formiranje MEP-a, samo po sebi, otkočiti proces pristupanja Crne Gore EU.

„Mi u CGO-u uporno naglašavamo da su evropski poslovi zapravo domaći poslovi, a da bi se oni obavljali valjano, kvalitetno i sistemski, sva ministarstva moraju to podjednako osjetiti kao svoj dio nadležnosti i svaki član Vlade mora biti jednako posvećen njihovom izvršenju“, naglasila je Zindović.

Iz tog razloga, navela je, Kancelarija za evropske integracije, pri kabinetu premijera, bila je najbolje rješenje za unutrašnju koordinaciju, uz adekvatno kadrovsko jačanje te strukture.

Podsjetila je da je CGO i ranije konstantno ukazivao da je neophodno osnažiti i modernizovati pregovaračku strukturu, ali, kako Vladi Zdravka Krivokapića generalno evropske integracije nijesu bile u fokusu, tako je i pregovaračka struktura bila dugo zaboravljeno pitanje.

„A ona je minimalno izmijenjena, što je suštinski oslabilo glomazan i birokratizovan aparat, uz naznaku da je u svemu tome izgubila i značajan dio institucionalne memorije i ekspertskog kadra“, kazala je Zindović.

I Evropska komisija je, dodala je, u posljednjem izvještaju navela da je reorganizacija pregovaračke strukture izvršena bez dovoljne ex-ante analize ili strategijskog pristupa, kao i da je neophodna depolitizacija, optimizacija i kadrovsko jačanje Kancelarije za evropske integracije.

„Ovakve ocjene EK su morale biti ozbiljno razmotrene i uvažene od strane nove vlade prije brze odluke o formiranju MEP-a“, rekla je.

Zindović je kazala i da će promjene u pregovaračkoj strukturi koje nas očekuju biti sedme po redu otkako su počeli pregovori sa EU, te naglasila da to sigurno ne doprinosi održavanju institucionalne memorije, izgradnji kapaciteta, zadržavanja ekspertskog kadra.

„Nažalost, upravo ove česte promjene pregovaračke strukture u smislu njene koncepcije, ali i kadrovskih kapaciteta, ne ukazuju na to da naši donosioci odluka imaju svijest da ta struktura treba da ostane i nakon smjene vlasti, a što slabi dinamiku čitavog procesa“, navela je Zindović.

Primjer za to je, dodala je, prenošenje pozicije glavnog pregovarača sa ekspertskog i tehničkog nivoa na politički, što će, kako je kazala, značiti da će nakon sljedećih izbora i ta pozicija biti dio neke nove partijske trgovine.

„Moramo pod hitno osvijestiti činjenicu da pregovaračka struktura treba biti tehničko-koordinacioni mehanizam koji postoji i nezavisno od onoga ko trenutno vrši vlast i ko je tu da donese neophodne kvalitativne promjene i usmjerava i daje zamah procesu pregovora“, zaključila je Zindović.

Govoreći o uporednoj praksi država koje su prošle proces pregovora sa EU, Zindović je kazala da, koliko joj je poznato, nijedna nije uvodila ministarstvo za evropske poslove.

„Oni koji su htjeli posebno naglasiti političku posvećenost pregovorima, to su radili kroz dodatnu odrednicu postojećim ministarstvima vanjskih, pa smo tako, na primjer, u susjednoj Hrvatskoj imali Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Pri tome, treba ukazati da i naše Ministarstvo vanjskih poslova ima Generalni direktorat za Evropsku uniju“, pojasnila je Zindović.

Praksa postojanja ministarstva evropskih poslova, kada su u pitanju zemlje regiona, rekla je, postoji samo u Srbiji, koja je to rješenje upravo preuzela od nas.

„Svjedoci smo da ono ni tamo ne daje očekivani efekat. A na drugoj strani, slovenački model je bio veoma uspješan i dao je konkretne i mjerljive učinke, i to je rješenje koje Crnoj Gori treba da služi kao primjer dobre prakse“, istakla je Zindović.