Zvanični pregovori o formiranju nove izvršne vlasti počeće nakon konstituisanja novog saziva Skupštine, što bi trebalo da bude završeno u prvoj polovini idućeg mjeseca, nezvanično saznaje Pobjeda. Kao potencijalni datum u rukovodstvu Skupštine pominjao se 11. jul.

Prema procedurama, konstitutivna sjednica parlamenta održava se 15 dana nakon što Državna izborna komisija proglasi konačne rezultate vanrednih parlamentranih izbora održanih 11. juna.

Konačne rezultate DIK bi trebao da proglasi nakon ponavljanja izbora na jednom biračkom mjestu u Tuzima i nakon što Ustavni sud odluči o žalbama na izborni proces, ali je te rokove dosta teško predvidjeti.

Nakon formiranja novog saziva Skupštine, predsjednik države Jakov Milatović ima rok od 30 dana da obavi konsultacije sa nosiocima izbornih lista i liderima partija i predloži mandatara za sastav nove vlade.

Mandatar potom ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i donese program rada buduće vlade.

Izvori Pobjede navode da je 11. jul mogući rok za konstituisanje novog skupštinskog saziva.

Ukoliko taj rok bude ispoštovan, to znači da bi Milatović već početkom avgusta mogao da odredi mandatara nakon čega počinje da teče i rok za formiranje vlade.

Iz Milatovićevog kabineta ranije je potvrđeno da će konsultacije sa nosiocima lista i liderima partija uslijediti odmah nakon konstituisanja Skupštine.

A kako će izgledati buduća izvršna vlast i ko će od partija koje su se na minulim izborima izborile za parlamentarni status činiti novu većinu i dalje je neizvjesno.

Lider Pokreta „Evropa sad“ i, izvjesno, budući mandatar Milojko Spajić u više je navrata, nakon završenih izbora na kojima je taj pokret osvojio najviše glasova, poručivao da pregovori o sastavu buduće izvršne vlasti ne dolaze u obzir sa Demokratskom partijom socijalista, koju optužuje za zloupotrebu institucija tokom trodecenijske vladavine, i Građanskim pokretom Ura, na čijoj se meti kritika našao zbog navodnih poslovnih veza sa uhapšenim „kraljem kriptovaluta“ Do Kvonom.

Izbacivanje DPS-a i Ure „iz igre“, Spajiću značajno sužava prostor za formiranje stabilne vlade koju je najavljivao u kampanji i koju Brisel od Crne Gore očekuje.

Spajiću preostaje da pregovore o stabilnoj većini vodi sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ okupljene oko nekadašnjeg Demokratskog fronta.

Iako je lider PES-a nedavno naglasio da je otvoren za postizborne razgovore sa tom koalicijom, neizvjesno je kako će se ti pregovori, ukoliko do njih uopšte dođe, odvijati, ali i kako će na to, zbog orijentacije koalicije ZBCG, reagovati Brisel i Vašington. Ono što je izvjesno jeste da će bezbjednosni sektor i MVP gotovo sigurno ostati van domašaja te koalicije.