Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević saopštio je da je nedospustivo da nakon dva masovna ubistva sa 23 žrtve, u najtežim zločinima mirnodopske Crne Gore, i dalje nema odgovornosti.

„Prvi januar 2025. i masovno ubistvo od 12. avgusta 2023. godine predstavljaju,  dva najteža zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore. U ta dva masovna ubistva smrtno su stradala 23 lica, na jedan monstruozan način, a ono što je najtragičnije jeste da su stradala i četiri djeteta“,  kazao je Janjušević za Televiziju E.

On navodi da je ovakva krivična djela izuzetno teško spriječiti.

„Ova masovna ubistva se u policijskoj terminologiji zovu amok-ubistva – masovna ubistva više od četiri lica. Prema istraživanjima pojedinih policijskih organizacija, prvenstveno iz SAD-a, karakteriše ih to da masovni ubica ta ubistva ne čini na mah, već ih dugo priprema. Ta ubistva je teško spriječiti“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, savremeni sistemi i države moraju fokus staviti na prevenciju, kao i  multisektorsku aktivnost, ne samo policijske organizacije, nego i sistema zdravstva, tužilaštva i sudstva.

Govoreći o zločinu u Medovini, Janjušević smatra da nakon njega nije urađena kvalitetna analiza na nivou državnih institucija.

„I onda se dogodilo da se nakon dvije i po godine desilo još teže masovno ubistvo, kada je smrtno stradalo 13 lica“, podsjeća Janjušević i dodaje da je  nevjerovatno da ni nakon drugog masakra niko iz bezbjednosnog sektora nije podnio ostavku.

„To je jedna nevjerovatna situacija, da se čovjek zapita u kakvom društvu živimo. Takav nedostatak empatije, kada niko od čelnika bezbjednosnog sektora, primarno političkih lidera, nije osjetio potrebu da preuzme objektivnu odgovornost. Ne zbog toga što su oni lično odgovorni, već zato što su se u njihovom resoru desila dva najteža zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore“,  ističe Janjušević.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da se na komemorativnoj sjednici nijesu pojavili lideri bezbjednosnog sektora, kao ni premijer.

„To je, vjerujte, situacija koju je teško objasniti običnom građaninu“,  kaže on.

Janjušević podsjeća da je Savjet za građansku kontrolu rada policije nedavno usvojio zaključke u vezi sa posljednjim masovnim ubistvom.

„Tamo je konstatovano da su postojali određeni propusti kada je u pitanju rad policije i da su neke stvari ostale nejasne. Ono što sam ja primijetio jeste da je u trenutku masovnog ubistva bilo samo 11 policijskih službenika u CB Cetinje, i to je zaista nedopustivo imajući u vidu bezbjednosnu situaciju u tom gradu. Premijer je nekoliko mjeseci prije toga izjavio da na Cetinju imamo preko 120 pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa, bila je novogodišnja noć i značajan broj gostiju, a da bude samo 11 policajaca – to je zaista nedopustivo#, navodi on.

Kao drugi, možda i ključni propust, navodi situaciju u trenutku kada je izvršilac lociran.

„Došlo je do nesporazuma oko same lokacije objekta u kojem se dogodio zločin. Nesporazum između građanina koji je prijavio događaj dežurnoj službi i policijskog službenika koji je bio dežurni, jer je policijski službenik shvatio da je lokacija u Bajicama. Pa su policijski službenici otišli na tu lokaciju i izgubili dragocjeno vrijeme. To je bio ključni momenat zašto je ubica na četiri druge lokacije ubio 13 lica, među kojima i dvoje djece“,  objašnjava Janjušević.

Govoreći o protestima koji su uslijedili, podsjeća na studentske demonstracije grupe „Kamo sjutra“.

„Jedna neformalna studentska grupa organizovala je proteste sa nekoliko osnovnih zahtjeva, ali je nekoliko dana nakon prvog protesta izdato brutalno saopštenje jednog političkog subjekta koji je napao organizatore, primarno tvrdeći da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe ili opozicione partije, što ničim nijesu dokazali. Poslije mjesec dana, ovi studentski protesti su prestali sa aktivnošću, ali su već početkom februara grupa građana Cetinja i porodice žrtava organizovali proteste na Kruševom ždrijelu“,  podsjeća Janjušević. 

Dodaje da je veoma indikativno to što niko od predstavnika aktuelne političke elite nije primio protestante.

„Tek nakon devet mjeseci primio ih je predsjednik Vlade i rekao im da će njihovi zahtjevi biti razmatrani za 15 dana. Međutim, ti zahtjevi, osim navodno jednog, nijesu realizovani“, ističe Janjušević.

U zaključku naglašava:

„Smatram da nakon prvog zločina nije urađena kvalitetna analiza državnih institucija. Da bi se prevenirala ovakva masovna ubistva, u svim državama svijeta najbitnija je prevencija“.