Januar je mjesec novih početaka. Teretane su pune, frižideri odjednom puni salate, a društvene mreže preplavljene objavama sa porukama „nova godina, novi ja“. No, paralelno sa tim glasnim valom novih odluka, dešava se i jedan tiši, ali vrlo upečatljiv trend: mnogi parovi koji su zajedno proveli praznike upravo sada odlučuju staviti tačku na svoj brak.
Dobrodošli u „mjesec razvoda“ – fenomen koji advokatskim kancelarijama, ali i bračnim savjetovalištima, redovno donosi najviše posla u godini.
To nije slučajno. Januar je već godinama poznat kao period u kojem naglo raste broj zahtjeva za razvod. Podaci prikupljani decenijama pokazuju jasnu špicu čim kalendar okrene novu godinu, a isto potvrđuju i internet pretraživači: čim prođe decembar, raste broj pretraga o tome kako pokrenuti razvod i šta sve treba učiniti da bi brak završio.
Pitanje je – zašto baš sada? Je li riječ o kulturološkom obrascu ili o tome da su praznici za mnoge bili kap koja je prelila čašu?
Šta je zapravo „mjesec razvoda“?
„Mjesec razvoda“ neslužbeni je izraz kojim se često služe stručnjaci za porodično pravo kada govore o januaru. Naravno, nije riječ o tome da ovaj mjesec magično uništava brakove, nego o tome da ljudima daje svojevrsno dopuštenje da priznaju ono što su možda potiskivali mjesecima, pa i godinama.
Nova godina donosi osjećaj psihološkog resetovanja. Ljudi preispituju živote, odnose, planove, a ponekad shvate da brak u kojem su ostali ne odgovara slici budućnosti koju žele. U tom smislu, januar nije mjesec naglih, impulzivnih odluka – nego mjesec dugo odgađane jasnoće.
Efekat novogodišnjih odluka
Početak godine prirodno nas tjera da postavimo ciljeve i preispitamo status quo. Prag tolerancije na nezadovoljstvo često se smanjuje, a pitanje se iz „Mogu li ovo još izdržati?“ pretvara u „Želim li ovako živjeti još jednu godinu?“.
Terapeuti često ističu da nova godina ljudima daje osjećaj kontrole i potiče ih da prestanu odgađati neugodne istine. Drugim riječima, januar ne uzrokuje razvod – on ga samo ogoli. Donese trenutak u kojem više nema opravdanja za čekanje.
Praznični stres kao okidač
Praznični period za mnoge nije idiličan, koliko god se trudili to tako prikazati. Povećani troškovi, porodična okupljanja, prisilno zajedništvo i stare zamjerke često stvaraju savršenu oluju za veze koje su ionako na klimavim nogama.
Stručnjaci napominju da žene, posebno u heteroseksualnim brakovima, često nose neproporcionalan teret organizacije – od planiranja, kuvanja i kupovine poklona do „održavanja mira“ pred rodbinom. Do januara su mnoge potpuno iscrpljene i zasićene obrascima ponašanja koji se ponavljaju iz godine u godinu.
Za njih odluka o razvodu rijetko je impuls: to je potvrda onoga što su osjećale dugo.
Praktični razlozi i „idealni trenutak“
Istraživanja pokazuju da žene češće pokreću postupak razvoda, a posebno nakon praznika. To nije zato što se iznenada probude nesretne, nego zato što je emocionalna odluka često donesena puno ranije – papirologija je samo završni korak.
Osim psiholoških, postoje i sasvim praktični razlozi zašto je januar „popularan“: isplaćuju se bonusi i razrješavaju se finansijski „repovi“ prethodne godine, počinju novi ciklusi osiguranja, a poreska godina je završena pa ljudi imaju jasniju sliku o tome gdje stoje.
Parovi sa djecom često čekaju da prođu praznici kako bi izbjegli da se Božić i Nova godina zauvijek vežu uz razvod i narušavanje porodičnih uspomena.
Kad iskrenost pobijedi izdržljivost
Nazivati januar „mjesec razvoda“ možda zvuči trendovski, ali taj izraz ipak otkriva nešto dublje. Sve je manje ljudi spremno još jednu godinu trpjeti tiho nezadovoljstvo. U kulturi koja sve više naglašava mentalno zdravlje, lično ispunjenje i pravo na mir, ostanak u nesrećnom braku sve se manje doživljava kao plemenita žrtva, a sve više kao nepotrebna patnja.
Ne postoji savršeno vrijeme za prekid braka, ali mnogima januar predstavlja trenutak u kojem iskrenost pobjeđuje naviku. Pomak od tradicionalnog „dok nas smrt ne rastavi“ prema modernom „ove godine biram sebe“.
A možda je upravo to – najiskrenija novogodišnja odluka od svih.