Da se globalno otopljavanje nastavlja pokazuje i podatak da je Svjetska meteorološka organizacija potvrdila kako 2025. bila jedna od tri najtoplije godine u istoriji. Iako su u Crnoj Gori zime sve toplije, ne znači da neće biti hladnog vremena, poručuju iz Zavoda za hitrometerologiju i seizmologiju.

Sve blaže zime u Crnoj Gori, za razliku od ranijeg perioda, karakteriše nedostatak snijega, objašnjavaju iz Zavoda za hitrometerologiju i seizmologiju. Dodaju da ga je ove zime ipak više nego prethodnih.

“Imamo epizode i ovo je normalna epizoda i poželjna je, da u januaru i februaru, čak i decembu da ovakvi uslovi budu praćeni padavinama. Međutim, nama izostaju padavine, nije kao prije”, kazala je šefica Odsjeka za klimatske promjene, Mirjana Ivanov.

Ove sezone, kaže, turistički poslenici na sjeveru mogu da odahnu.

“Možda sada naiđe period malo duže od dvije nedelje bez intezivnijih padavina, ali tokom februara i marta može se očekivati zadržavanje sniježnog pokrivača i bolja sezona”, navela je Ivanov.

Naglašava kako se klimatske promjene više osjećaju tokom ljeta, sa drastičnim rastom temperature.

“Čim je veća tempratura podloge, intezivnije je isparavanje vode na površinama i iz biljaka, što se odražava na sušu, a sve to se odražava i na šumske požare, jer im pogoduju. Zbog toga moramo paziti, naročito u kritičnim sezonama, da ne bacamo smeće i staklo koje može imati taj efekat lupe”, kazala je Ivanov.

Poručuje da klimatske promjene označavaju duži period promjena i mogu uticati na nestašicu hrane u pojedinim djelovima svijeta. Ovakve promjene, zaključuje, mogu postati uobičajena pojava do 2100. godine.