Velika Britanija, Njemačka, Danska i druge evropske zemlje potpisale su pakt o čistoj energiji na samitu o Sjevernom moru u Hamburgu i obećale da će zajedničkim projektima osigurati 100 gigavati električne energije offshore vjetroelektranama.

Sporazum, koji je u suprotnosti s protivljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa zelenoj energiji, znači da su vlade zapadne i sjeverne Evrope i dalje predane energiji vjetra kao načinu za jačanje energetske sigurnosti, prenosi SEEbiz.

Tramp je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošle sedmice pojačao svoju kritiku evropskog usvajanja niskougljične energije, rekavši da zemlje koje zavise od vjetroturbina gube novac.

– Zelena energija nije samo dobra za našu planetu, ona jača našu energetsku sigurnost – rekla je danska premijerka Mete Frederiksen nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma o offshore vjetroelektranama s Njemačkom.

Jedan od glavnih ciljeva evropskih zemalja je bio prekinuti zavisnost od ruskih energenata.

Zemlje članice Evropske unije su u ponedjeljak dale konačno odobrenje da se zabrani uvoz ruskog gasa do kraja naredne godine, čime su odmah od svog bivšeg glavnog dobavljača učinili pravno obvezujućim gotovo četiri godine nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Međutim, nova neravnoteža bi mogla pomutiti napore za energetskom suverenošću. EU je prošle godine uvezao 27 odsto gasa iz Sjedinjenih Američkih Država, pri čemu su američko-evropski odnosi sve zategnutiji. Novi ugovori o kupovini tečnog zemnog gasa (LNG) bi mogli značiti da će taj uvoz porasti na 40 odsto 2030. godine, prema Institutu za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA).

Obećanje o jačanju prekogranične saradnje je dio cilja na koji su zemlje Sjevernog mora pristale 2023. godine, prema kojem bi do 2050. trebalo da proizvode 300 GW električne energije offshore vjetroelektranama.

Sporazum u ponedjeljak su potpisale Velika Britanija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Luksemburg, Nizozemska i Norveška.