Sjeveru Crne Gore potrebna je snažnija infrastrukturna, razvojna i investiciona podrška, kako bi se otvorile nove mogućnosti za privredu, zapošljavanje i kvalitetniji život građana, poručuju iz Vlade. Ove godine je za 116 projekata opredijeljeno 48 miliona eura.

“Ministarstva javnih radova, u periodu od 2023. do 2026. godine na sjeveru Crne Gore realizovano je ukupno 129 projekata, za koje je opredijeljeno 156,8 miliona eura, dok je do danas utrošeno preko 80“, naveo je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Ernad Suljević.

Kao jedan od najvažnijih reformskih iskoraka, Suljević je izdvojio novi Zakon o regionalnom razvoju.

“Time se stvaraju uslovi za snažniju, pravedniju i preciznije usmjerenu podršku države. Zakon dodatno unapređuje koordinaciju politike regionalnog razvoja, jasnije definiše nadležnosti institucija i jača ulogu Partnerskog savjeta za regionalni razvoj“, istakao je Suljević.

Poslanici smatraju da bi to trebalo da bude najvažnija državna politika.

“Ono što imamo pred sobom je administrativno prepakivanje postojećih mehanizama nego na ozbiljan odgovor na najveći problem sa kojim se suočava naša država, a to je demografsko pražnjenje čitavih regiona i dramatična centralizacija države Crne Gore“, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Poslanica ZBCG Milica Rondović naglasila je da cilj treba da bude jasan.

“Da se svaka porodica u manje razvijenim krajevima osjeća jednako važnom kao ona u glavnom gradu najbolje koristeći resurse kojima je okružena“, kazala je ona.

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović navela je da je ono što je posebno brine to što u zakonu ne stoji koje su to finansijske obaveze i koliko će primjena ovog zakona da košta.

“Ja to posebno brinem zbog vladajuće većine zato što su oni kada su odbili amandmane poljoprivrednicima i poljoprivrednice rekli da ne mogu da podignu ruku jer ne znaju taj fiskalni uticaj. Sad brinem kako će podići ruke za ovaj zakon jer nema fiskalnog uticaja kako će uticati na budžet“, kazala je ona.

Poslanici su saglasni da je razvoj sjevera neophodan. Iz opozicije su sumnjičavi da se problem odliva stanovništva može riješiti samo zakonom, Boris Mugoša upozorava da su podaci više nego alarmantni.

“Prošle godine imali smo istorijski minimum rođene djece u Crnoj Gori. Prosječan broj djece po ženi je 51 godine bio 4,6 a danas je 1,8. Nakon 2020. godine prvi put je u Crnoj Gori zabilježen negativni prirodni priraštaj na nivou cijele Crne Gore. 2/3 opština u CG ima negativan prirodni priraštaj“, naveo je Mugoša.

Iz Ujedinjene Crne Gore poručuju da će podržati Zakon, ali i tražiti odgovornost za postignute rezultate, s obzirom da su, kako poručuju, regionalne razlike izraženije nego ranije.