Istraga je pokazala da je Edin Gačanin Tito, koji ima bh. i nizozemsko državljanstvo, iako uhapšen još u novembru 2022. godine, iz svoje baze u Dubaiju nastavio usmjeravati trgovinu drogom iz izvornih zemalja u Južnoj Americi, poput Brazila, Kolumbije i Perua, u Evropu i Australiju, pišu Nezavisne.

To su, govoreći o akciji “Black Tie 2”, koja je izvedena u ponedjeljak u BiH, otkrili iz Europola, odakle su, pritom, dodali da su policajci u BiH upali u kuće i kancelarije 23 osobe za koje se sumnja da su dio “užeg kruga” poznatog narko-bosa.

Akciju su izveli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i MUP-a Kantona Sarajevo, odakle su potvrdili hapšenje 20 Sarajlija, dvoje Zeničana i jednog Mostarca, kao i pretrese na više od 30 lokacija u ovom kantonu, gdje su “češljali” stambene objekte i poslovne prostore, ali i automobile.

“Krupne ribe”

Od “krupnijih riba” koje su se našle u policijskoj mreži izdvaja se Vahidin Munjić, direktor Federalne uprave policije, koji je u ponedjeljak kasno naveče ispitan i negirao je sve za šta ga sumnjiče, ali će, kako postoje tvrdnje, tužilac za njega ipak zatražiti pritvor.

Pali su, podsjetimo, i šef Specijalne policije FUP-a Mustafa Selmanović, ali i federalni policajci koji su navodno čuvali Gačanina, kao i direktor bolnice u Zenici Tarik Zulović. Selmanović je, kako se spekuliše, osumnjičen da je trojici specijalaca omogućio da čuvaju Gačanina prilikom boravka u Sarajevu, a da je zauzvrat dobio skupocjeni roleks.

I SIPA je imala pune ruke posla. Uz ostalo, bavili su se bankarskim računima uhapšenih. Veliku svotu novca su našli, a potom je i blokirali. SIPA je, naime, provjerila račune u devet banaka u BiH za osam pravnih i osam fizičkih lica, te su privremeno obustavljene transakcije više od 660.000 KM, a blokiran je i jedan sef.

“Privremeno su obustavljene transakcije u ukupnom iznosu od 614.204,80 KM, 23.906,44 eura i 2.261 američki dolar”, naveli su iz SIPA i dodali da je u jednoj od banaka pretresen jedan sef, dok je drugi sef blokiran.

Tužilaštvo do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nije okončalo ispitivanje osumnjičenih, a o svemu se ponovo oglasio i ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak, ocjenjujući da situacija na terenu “nije dobra”. Govoreći o ovom slučaju kaže da je obaviješten da se taj predmet vodi tri-četiri godine, ako ne i duže.

“U nevinost onih koji su predmet davanja izjava vjerujem dok se ne utvrdi drugačije”, rekao je Isak.

Kao da je Eskobar

Europol je, međutim, mnogo konkretniji. Kada govore o Titu, stiče se utisak kao da je u pitanju Pablo Eskobar.

“Srušen je najuži krug globalnog kralja droge”, naveli su iz Europola.

Iz Europola su, pritom, istakli da su podržali akciju u BiH koja služi kao još jedna prekretnica u borbi protiv takozvanog superkartela, saveza kriminalnih mreža koje su kontrolisale veći dio evropske trgovine kokainom.

“Kao i u operaciji ‘Desert Light’ (Pustinjsko svjetlo), nekoliko partnera iz cijelog svijeta sarađivalo je kako bi zadali još jedan veliki udarac ovoj kriminalnoj strukturi. Službenici aktivni na terenu, kojima su se pridružili stručnjaci Europola, kao i agenti Američke agencije za borbu protiv droga (DEA) i Federalnog istražnog biroa (FBI), pretražili su više od 40 lokacija”, dodaje se u saopštenju.

Primarni cilj operacije “Black Tie” (Crna kravata), ističe se u saopštenju, bio je optužiti i procesuirati bh./nizozemskog državljanina (Edin Gačanin Tito, vođa Tito i Dino kartela) kojeg Europol i Nizozemska smatraju Metom visoke vrijednosti.

“Osumnjičenog su 2023. nizozemske vlasti osudile na sedam godina zatvora zbog trgovine drogom. Drugi operativni cilj bio je razbiti cijelu kriminalnu organizaciju pod komandom i kontrolom Mete visoke vrijednosti”, poručio je Europol.

Tone šverca kokaina

Ovu zajedničku međunarodnu istragu činile su belgijske, bosanskohercegovačke, francuske i američke službe, uz podršku Europola.

Kako dodaju iz Europola, uprkos hapšenju u novembru 2022. godine, istraga je pokazala da je Meta visoke vrijednosti nastavila usmjeravati trgovinu drogom iz izvornih zemalja u Južnoj Americi, poput Brazila, Kolumbije i Perua, u Evropu i Australiju iz svoje baze u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati.

“Sarađujući s drugim vrhunskim međunarodnim trgovcima drogom u Dubaiju, s kojima je zajednički ulagao u višetonske poduhvate krijumčarenja kokaina, bh./nizozemski državljanin postao je moćna figura koja kontroliše masivno snabdijevanje kokainom prema Evropi i drugim destinacijama. Nadalje, Meta visoke vrijednosti se sumnjiči i da je odgovorna za proizvodnju sintetičkih droga u EU”, naglašeno je u saopštenju.

Korumpirani funkcioneri

Među 23 osobe koje su u ponedjeljak uhapšene, kako je naglašeno, nisu samo pomagači, već i korumpirani funkcioneri identifikovani kao pomagači kriminalnih aktivnosti mreže.

“Uoči ove akcije, bh. organi su već bili uhapsili dvojicu osumnjičenih i zaplijenili 55.000 evra u gotovini, osam komada vatrenog oružja, 11 policijskih radio-stanica i dokumentaciju o pranju novca. Na dan sprovođenja akcije, službe za sprovođenje zakona dodatno su oduzele gotovinu, automobile, laptope i izuzele i druge dokaze”, naglašeno je.

Nakon zahtjeva za informacijama primljenog u junu 2023. godine od BiH, Europol je podržao bh. organe u istrazi protiv uže grupe ili “unutrašnjeg kruga” članova od povjerenja kriminalne organizacije Mete visoke vrijednosti.

“Među ostalim krivičnim djelima, predmet u domaćem pravosuđu bio je fokusiran na teška krivična djela poput trgovine drogom velikih razmjera, pranja novca i povezanog organizovanog kriminala u BiH”, istakao je Europol.

Zanimljivo je i da je Europol poslao dva stručnjaka s mobilnim kancelarijama u BiH kako bi prikupili i unakrsno provjerili obavještajne podatke.

“Osim podrške koja je u ponedjeljak dovela do akcije, Europol je podržavao cjelokupnu istragu obavještajnim podacima i koordinacijom. Od početka 2021. godine Europolovi stručnjaci sačinili su i podijelili više od 30 paketa obavještajnih podataka povezanih s Metom visoke vrijednosti i njenom kriminalnom mrežom”, zaključeno je u saopštenju iz Europola.