Nestanak struje uzrokovan rekordnim toplotnim talasom i pratećom sušom već sedmicama izaziva pustoš u Sičuanu, provinciji u kojoj živi 80 miliona ljudi na jugozapadu Kine.

Mračni neboderi, zatvorene fabrike, zamračene podzemne željeznice, nestanak struje u domovima i kancelarijama napravili su veliki problem u Kini.

U zemlji koja se ponosi ekonomskim rastom i stabilnošću, akutna nestašica struje postala je šok za stanovnike koji su se posljednjih decenija navikli na poboljšane uslova života i infrastrukture. Za mnoge, produženi nestanci struje oživljavaju uspomene na daleku prošlost i prijete da poremete taj osjećaj sigurnosti i ekonomskog rasta koji su Kinezi stekli u proteklim godinama.

Toplotni talas, koji je u toku, najgori je koji je Kina vidjela otkako su postoje zapisi prije više od 60 godina.

“Ovi takozvani ekstremni vremenski događaji imaće veći uticaj na naše živote i snabdijevanje električnom energijom”, rekao je Li Shuo, savjetnik za klimu pri Greenpeaceu u Pekingu.

“I možda svi trebamo preispitati hoće li ovi ekstremni događaji postati nova normalnost”, dodao je.

Stručnjaci kažu da su problemi izazvani toplotnim talasom dokaz da je kineski energetski sistem daleko manje izdrživ nego što im je potrebno kako bi realizovali svoje reformske energetske planove. Neki vjeruju da industrija ide u pravom smjeru prema reformama, dok drugi brinu da će se zbog ovoga sada Kinezi okrenuti izgradnji više elektrana na ugalj kako bi se obezbijedilo snabdijevanje energijom.

Time bi rizikovali da ugroze kineska obećanja da će do 2030. godine dostići vrhunac u korišćenju uglja, odnosno da će do 2050. godine dostići karbonsku neutralnost.

Sichuan Guang’an Power Generation, najveća elektrana na ugalj u regiji, radi punim kapacitetom već 21 dan zaredom. U pokrajini Sičuan takođe pojačano je vađenje uglja, to jeste proizvodnja je udvostručena od sredine avgusta.

Zbog svega toga, Greenpeacea strahuje da bi krizu hidroelektrana mogle iskoristiti interesne grupe za ugalj za lobiranje za više termoelektrana, a i same vlasti su pokazale snažnu podršku elektrana na ugalj kako bi osigurali stavilno snabdijevanje električnom energijom.

Kineski odgovor na energetsku krizu imaće uticaj na ostatak svijeta. Zemlja sa 1,4 milijarde ljudi najveći je svjetski emiter ugljen dioksida, što čini 27 odsto globalnih emisija. No, neki analitičari kažu da je povećanje kapaciteta uglja samo dio kineskog odgovora na prijeko potrebnu energetsku reformu.