Pljevaljsku opštinu krajem prošlog mjeseca zahvatilo je snažno nevrijeme praćeno gradom, koje je pričinilo veliku materijalnu štetu.

Iz Sekretarijata za privredu Opštine Pljevlja navode da je do utorka na njihovu adresu pristiglo 55 zahtjeva, ali da ne isključuju mogućnost da ih bude još.

Sekretar pljevaljskog Sekretarijata za privredu Budimir Bajčetić kazao je portalu Dnevno.me da će sačekati konačan spisak predatih zahtjeva, nakon čega će Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda početi da obilazi domaćinstva koja su pretrpjela štetu i procijeniti nastalu štetu.

„Najviše zahtjeva smo dobili iz sela Kalušići – 26, kao i iz naselja Ševari – 14. U području grada bila su dva zahtjeva, dok se ostali zahtjevi odnose na ostala sela. Najviše je stradalo voće i povrće, odnosno poljoprivredno dobro. Imali smo i prijavu da je u nevremenu oštećen jedan objekat“, kazao je Bajčetić.

Takođe, iz sela Crljenice pristigla su tri zahtjeva, a po dva iz sela Brvenica, Bušnje i Gotovuša. Zahtjevi za naknadu štete stigli su i iz sela Veliki Krći, Rudnica, Kotline i Glisnica.

Opštinska Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, kako kaže, obilazi svaki pojedinačni slučaj i pravi zapisnik.

Bajčetić navodi da rok za prijavu štete ističe, ali da su u ovakvim slučajevima fleksibilni i da uvijek daju dovoljno vremena poljoprivrednicima da prikupe sve podatke.

Ističe da se u ovom trenutku ne mogu baviti bilo kakvim procjenama, te da je rano za prognoziranje visinom prouzrokovane štete od nevremena. Bajčetić navodi i da šteta sigurno nije mala, imajući u vidu prilično veliki broj zahtjeva za ovako kratak period.

„Uvijek je ta šteta sigurno i mnogo veća nego što pokazuje broj zahtjeva. Mnogi građani pretrpe štetu na privatnim imanjima, ali ne prijavljuju Opštini, jer je šteta manja od 100-200 eura. Vjerovatno da takvih ima više i da brojni građani ne prijavljuju manju štetu, odnosno ono što je mnogo lakše nadoknaditi nego što je to slučaj sa građanima kojima je poljoprivreda primarni posao i koji praktično od toga i žive“, objašnjava Bajčetić.

Prema njegovim riječima, cjelokupna šteta sigurno da predstavlja „značajnu štetu za ovu sredinu“.

Nakon što obiđe sva domaćinstva koja su podnijela zahtjev, Komisija sačinjava zbirni izvještaj koji prosljeđuje na dalje postupanje Komisiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda na državnom nivou.

Podsjećanja radi, teritoriju opštine Pljevlja 28. maja pogodilo je nevrijeme, a za svega dvadesetak minuta grad, koji je padao pojačanim intenzitetom, napravio je veliku štetu na poljoprivrednim usjevima i voćkama.

Samo tri dana kasnije padavine su bile kraće, ali su ulice i zelene površine ponovo zabijeljele. Jako nevrijeme koje je zahvatilo Pljevlja sa jakom kišom i gradom veličine lješnika, uz jak vjetar i grmljavinu, uništilo je preostale poljoprivredne kulture u gradu.

Osim toga, na strmijim saobraćajnicama tekle su bujice, a došlo je i do začepljenja odvoda, šahti i slivnika atmosferskih voda.