Vršnjačko nasilje sve češće je tema u medijima, a to i ne čudi jer podaci pokazuju da je u toku ove školske godine zabilježeno više od hiljadu i po slučajeva.

Svaki šesti učenik u Crnoj Gori bio je žrtva vršnjačkog nasilja, dok je 43 odsto đaka svjedočilo tome, podatak je Zavoda za školstvo. Alarm se upalio i šalje na poruku da smo kao društo zakazali kada je posrijedi vršnjačko nasilje, kaže pravna savjetnica u Građanskoj alijansi Ivana Đođić.

“Vršnjačko nasilje nije samo taj fizički sukob između vršnjaka, ili, nažalost, roditelja i učenika, već je i ono ozbiljno nasilje koje je zastupljeno nadruštvenim mrežama”, kazala je Đođić.

Da je odgovornost na cijelom sistemu, tvrdi i psihološkinja Anđela Golubović. Na prevenciji, tvrdi, treba raditi sa najmlađima, dok je za one koji su se opredijelili za nasilje, potrebno postavljanje jasnih granica.

“Kad kažem da ova djeca nisu podložna korekciji ili psihološkom tretmanu, to značida ona imaju uvrženo mišljenje, koje je fiksirano. Ta djeca vam samoreaguju na jasnu I čvrstu granicu po pitanju samih sankcija”, kazala je Golubović.

“Koliko je sada potrebno da radimo na rješavanju trenutnih problema, moramo raditi i na prevenciji. Dakle, ključno u ovom problemu je raditi na prevenciji,da nam se ovakve stvari u budućnosti ne dešavaju”, smatra Đođić.

Akcenat bi trebalo staviti i na zakonske mjere, koje, kako tvrdi Golubovićeva, nijesu adekvatne.

“Imate zakon o postupanju prema maloljetnicima, u krivičnom postupku. Imate neke apsurdne mjere, na primjer, član 16, pojačan nadzor od strane zakonskog zastupnika. To vam je roditelj ili staratelj. Da li shvatate apsurdnost toga? Član 133 – obavljanje društveno-korisnog ili humanitarnog rada. Zamislite, na takvu strukturu ličnosti, vi zadate ovu mjeru. Ove mjere su apsurdne, nisu prilagođene, to što nešto dolazi sa zapada ili progresivnih centara moći, ako funkcioniše u Njemačkoj, ne znači da funkcioniše kod nas”, kazala je Golubovićeva.

No, ono u čemu smo u koraku sa svijetom, jeste korišćenje interneta i modernih tehnologija od najranijih godina. Uz sve prednosti, digitalno odrastanje ima i svoje mračne strane, pa je uz fizičko, sve učestalije i sajber nasilje među maloljetnicima. Kada i kako će se ovome stati na kraj, zavisi od cjelokupnog društva, ali i donosioca odluka.