Foto,ilustracija: Pixabay –

Obustavljanjem gradnje male hidroelektrane (mHE) na Đuričkoj rijeci u Plavu, investitoru je pričinjena šteta od preko 20 miliona eura, pokazao je nalaz vještaka ekonomsko-finansijske struke Srđana Pupovca, potvrđeno je „Danu“. U pitanju je firma Triangl, čiji je vlasnik američki biznismen kosovskog porijekla Florin Krasnići. Kako nam je potvrđeno, u nalazu je navedeno da je Krasnići izgubio preko milion eura stvarne dobiti zbog obustavljanja ovog projekta, uz 21,5 miliona neostvarene dobiti, s obzirom da je ugovorom vodotok te rijeke dat u koncesiju na period od 30 godina.

Zastupnica imovinsko-pravinh odnosa Milanka Rakočević u cjelosti je prigovorila ovom nalazu i od suda zatražila da se odradi dopunska vještačenja, s obzirom da su neki troškovi upitni. Ona je zatražila da se dostave sve fakture i svi ugovori koji su potpisani od dobijanja koncesije, uključujući i neke ugovore koji nisu prevedeni na naš jezik, a odnose se na uplate stranim organizacijama i kompanijama koje se pominju, a to su Lombardi, Delpos internešnel i OPIK. OPIK je nekadašnji razvojni fond Sjedinjenih Američkih Država koji je finansirao međunarodne projekte, a preko kojeg je Krasnići obezbijedio kreditna sredstva za izgradnju ovog projekta. Taj fond je prestao sa radom 2019. godine.

Za državu su takođe sporna i plaćanja advokatskoj kancelariji „Čvorović“, kojoj je, navodno, plaćeno 1.600 eura za pisanje tužbe Upravnom sudu, u postupku koji je Krasnići morao pokrenuti kako bi regulisao pojas sanitarne zaštite i dobio saglasnost u vezi sa zaštitom životne sredine.

Krasnićijeva advokatica Ana Đukanović usprotivila se zahtjevu za dodatno dostavljanje dokumentacije, navodeći da je to trebalo učiniti ranije. Ona je izrazila sumnju da se to čini u cilju odugovlačenja postupka, te da je nalaz vještak urađen upravo na osnovu dostavljene dokumentacije i da je tačan i istinit.

Krasnići tvrdi da je država kriva za raskid

Krasnići je prošle godine svjedočio o obustavi gradnje, navodeći tom prilikom da je od tadašnjeg premijera Duška Markovića dobio uvjerenje da će biti obeštećen. Ipak, kako od obeštećenja nije bilo ništa, on se odlučio za tužbu, tvrdeći da je tadašnja vlada učinila sve kako bi sabotirala projekat.

Inače, državu je do sada tužilo osam bivših koncesionara, a u slučaju da izgubi te sporove, šteta po budžet iznosiće nekoliko desetina miliona eura. Sporazumni raskid dosad je potpisan samo sa kompanijom Dekar, koja je potom ipak tužila državu. Ugovore sa investitorima raskinula je vlada Zdravka Krivokapića.

Sudija Vladimir Bulatović ipak je prihvatio zahtjev da se uradi dopunski nalaz, a tačan zadatak za vještaka biće naknadno preciziran.

Krasnićijeva kompanija je u konzorcijumu sa bjelopoljskom „Gradnjom“ osnovala firmu „Plav hidro pauer“, sa sjedištem u Ulcinju, čiji je direktor Zimer Đonbaljaj, a u projekat vrijedan 12 miliona, kako su saopštili u toku suđenja, uložili su 1,3 miliona. Krasnići tvrdi da su izradili i finansirali projekat mjerenja vodotoka i studiju lokacije, iako je to bila obaveza države. On smatra da država nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, te da nije adekvatno reagovala kada se lokalno stanovništvo pobunilo protiv izgradnje mini-hidroelektrane. Ugovor s Krasnićijem država je raskinula 2021. godine, uz obrazloženje da je to učinjeno zbog nepoštovanja ugovora, odnosno kašnjenja radova, što investitor odbacuje.

„SUDIJA VLADIMIR BULATOVIĆ PRIHVATIO JE ZAHTJEV DA SE URADI DOPUNSKI NALAZ, A TAČAN ZADATAK ZA VJEŠTAKA BIĆE NAKNADNO PRECIZIRAN

Krasnići vodi spor i protiv države i NLB banke zbog naplate bankarske garancije u iznosu od 250.000 eura. On smatra da država nije imala pravo da mu naplati garanciju, jer je ona odgovorna za prekid izgradnje, to jest njeni organi nisu reagovali na pravi način prilikom pobune lokalnog stanovništva. Zbog toga je, kako je ranije kazao, obavijestio sve nivoe vlasti u matičnoj državi da mu je Crna Gora protivpravno uzela novac.

Projekat je obustavljen kada je lokalno stanovništvo protestovalo protiv izgradnje, što je umalo kulminiralo i fizičkim obračunom. Zbog te situacije, u pregovore sa Opštinom i državom uključila se i ambasada SAD, s obzirom da je Krasnići njihov državljanin. Pregovori nisu dali rezultata, pa je kosovski biznismen podnio tužbu protiv države. Krasnići je dozvolu za gradnju dobio u vrijeme dok je plavskom opštinom upravljao Orhan Šahmanović, dok su radovi prekinuti za mandata Mirsada Barjaktarevića, koji mu je, navodno, poručio da od gradnje neće biti ništa.

Naredno ročište zakazano je za 19. mart.