Broj ljudi koji se suočava s akutnim nedostatkom hrane u svijetu se više nego udvostručio na 345 miliona od 2019. zbog pandemije covida-19, sukoba i klimatskih promjena, objavio je Svjetski program za hranu (WFP).

Prije krize s koronavirusom, 135 miliona patilo je od akutne gladi širom svijeta, rekla je Corinne Fleischer, regionalna direktorica WFP-a. Od tada su brojke porasle, a očekuje se da će i dalje rasti zbog klimatskih promjena i sukoba.

Kombinovani učinak covida, klimatskih promjena i rata u Ukrajini

Uticaj ekoloških izazova još je jedan destabilizujući faktor koji može podstaknuti nestašicu hrane i dovesti do sukoba i masovnih migracija.

“Svijet ovo jednostavno ne može priuštiti”, rekla je Fleischer. “Sada vidimo deset puta više raseljavanja u cijelom svijetu zbog klimatskih promjena i sukoba i naravno da je to međusobno povezano. Stoga smo stvarno zabrinuti zbog kombinovanog učinka covida, klimatskih promjena i rata u Ukrajini”, rekla je.

Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, uticaj ukrajinske krize imao je velike posljedice, rekla je Fleischer, naglašavajući i uvoznu zavisnost regije i njenu blizinu Crnog mora. “Jemen uvozi 90 odsto svojih potreba za hranom. A oko 30 odsto iz regije Crnog mora”, rekla je Fleischer.

Zapadni donatori suočili se s ekonomskim izazovima

WFP podržava 13 od 16 miliona ljudi kojima je potrebna pomoć u hrani, ali ta pomoć pokriva samo polovinu dnevnih potreba zbog nedostatka sredstava. Troškovi su porasli u prosjeku za 45 odsto od covida, a zapadni donatori su se suočili s ogromnim ekonomskim izazovima s ratom u Ukrajini.

U zemljama izvoznicama nafte poput Iraka, koje su imale koristi od porasta cijena nafte nakon izbijanja rata u Ukrajini, takođe je ugrožena bezbjednost hrane.

Irak treba oko 5,.2 miliona tona pšenice, ali je proizveo samo 2.3 miliona tona, rekla je. Ostalo se moralo uvoziti, što je bilo skuplje nego ranije.