Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, na čelu sa Milojkom Spajićem, dalo je negativno mišljenje na izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru i predložene amandmane potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak kojima je predloženo da se ljekari i univerzitetski profesorima uvrste u taj propis i da im se koeficijenti zarada povećaju od 60 do 70 odsto.

Bošnjak je amandmanima tražila da se, osim povećanja plata za ljekare i prefesore, u roku do šest mjeseci usaglase koeficijenti zarada i za ostale zaposlene u zdravstvu i na Univerzitetu Crne Gore, kako bi povećanje obuhvatilo sve zaposlene.

U mišljenju ministarstva ukazano je da bi predložene izmjene zakona dovele do znatnog opterećenja fiskalne stabilnosti i izazvale selektivnu primjenu propisa.

Iz tog resora ističu da bi povećanje plata kroz izmjenu ovog zakona i najavljeni program „Evropa sad“, po kojem će svim medicinskim radnicima zarade biti povećane od 30 do 40 procenata, plate za navedene kategorije bile bi uvećane čak 100 odsto.

– Imajući u vidu da se predloženim zakonom koeficijenti za predmetna zvanja uvećavaju od 60 do 70 odsto, usaglašavanja za ostala zvanja zahtijevalo bi znatno fiskalno opterećenje za budzet Crne Gore i ujedno doprinijela velikom jazu između zaposlenih u zdravstvu i na Univerzitetu Crne Gore u odnosu na ostale zaposlene u javnom sektoru. Primjenom predloženih koeficijenata i poreske reforme predviđene programom ekonomskih mjera „Evropa sad“, zarade za navedene kategorije zaposlenih bi se povećale za 100 odsto – ukazuju iz ministarstva.

Ističu da podržavaju predlog poslanice Bošnjak da se povećaju plate u zdravstvu.

– Upravo polazeći od potrebe stvaranja uslova za povećanje zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori, Vlada je predložila program ekonomskih mjera „Evropa sad“, kojim se kroz smanjenje poreskog opterećenja rada obezbjeđuje rast neto plata u prosjeku za 17 odsto. Imajući u vidu posebne uslove rada i značaj pružanja adekvatne zdravstvene zaštite, cijeneći doprinos medicinskih radnika tokom epidemije, pored povećanja koje bi se ostvarilo po programu „Evropa sad“, predloženo je dodatno povećanje od 12,5 odsto, čime bi se plate medicinskih radnika uvećale od 30 do 40 procenata, što predstavlja najveći rast u odnosu na sve zaposlene u javnom sektoru – podsjetili su iz toge resora.

Bošnjak je kazala da dugo vremena čeka da postignu dogovor da se ove dvije profesije nađu u ovom zakonu, ali je Vlada poslije početnog raspoloženja zaćutala.

– Meni je preostalo da istrajem u višegodišnjim nastojanjima, a sad imam podršku svih poslaničkih klubova. Ostalima treba usaglasiti koeficijente u narednih šest mjeseci, ali ljekari i univerzitetski profesori se moraju naći u ovom zakonu jer je sramota ove države da ih ovaj zakon do sada nije prepoznavao. Možemo da pričamo o tempu realizacije, ali ne i o tome da li oni treba ili ne treba da budu prepoznati zakonom i da im se poveća koeficijent – ističe Bošnjak.

„Mnogi šalterski radnici imaju veće plate od ljekara“

Bošnjak je ukazala da zamjenici sekretara u državnim institucijama imaju veće plate nego ljekari i profesori. Izmjenama zakona je predloženo da koeficijenti zarada ljekarima i univerzitetskim profesorima budu 20.

– Ne smije se dozvoliti da ljekar i profesor budu u rangu administracije. Mnogi šalterski radnici imaju veće plate nego doktori medicine – kazala je Bošnjak.

Iz Sindikata doktora medicine, koji je tražio usvajanje zakona, navode da ne postoji profesija za čiju edukaciju je potrebno više vremena od 10 do 17 godina nakon završene srednje škole, a kojoj su dodijeljeni niži koeficijenti za obračun zarada.

– I pored najvećih kvalifikacija, složenosti i odgovornosti posla, ljekari specijalisti nalaze se u istom bodovnom rangu s profesijama sa začelja grupe poslova C, dakle u rangu savjetnika, sekretara i pomoćnika u državnoj upravi, dok se doktori medicine nalaze u bodovnom rangu s profesijama u najnižoj grupi poslova D Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Crne Gore – ukazali su iz Sindikata.