Nepregledni pašnjaci i šume slike su sa Peštera, jedne od najvećih visoravni u Evropi – u isto vrijeme jedne od glavnih lokacija za vojne vježbe u Srbiji.

Zbog činjenice da Vojska Srbije na ovom mjestu, blizu granica sa Kosovom i Crnom Gorom, često izvodi svoje aktivnosti, pojedini lokalni političari traže da se vježbe izmjeste na drugu lokaciju.

Među argumentima je i da je predio proglašen za rezervat prirode, te da u njemu žive i manjinske zajednice – Bošnjaci i Albanci, kojih prema poslednjem popisu ima preko 215.000 u Srbiji.

Poslednja vojna vježba održana je na Pešteru u maju, pod nazivom „Zajednički odgovor“.

Kako se navodi na sajtu Vojske Srbije, tokom vježbe jedinice Vojske su uvježbavale izvođenje borbenih dejstava i operacija na poligonima.

Kako se objašnjava, tom prilikom su organizovana i gađanja iz oklopnih borbenih vozila, samohodnih haubica, minobacača i široke palete streljačkog naoružanja.

Građani sa kojima je novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) razgovarala, podijelili su različito iskustvo života u ovom predjelu.

„Unuke strah kada se puca“

Redžep Bibić (80), koji živi u selu Karajukića Bunarima 28 godina, nedavno je obišao ćerku koja živi u obližnjem selu, „preko čije kuće se pucalo tokom vojnih vježbi“.

„Da sam znao da će tako da bude smjestio bih unuke kod mene, jer je njih strah kada se puca“, ispričao je on za RSE.

Bibić nije imao zamjerku na vojnike.

„Lepo su se ponašali, nikog nisu dirali, uredni su bili, ali mi se ne sviđa što gađaju preko kuća. Da bar odu 50 metara tamo. Ja državu priznajem, sada bih otišao u rat da branim zemlju kada bi me pozvali, ali ono što je nepravedno- nepravedno je, da se neko plaši od njega (gađanja), ja to osuđujem mnogo“, rekao je Redžep Bibić.

Bibić je poručio i da, kada bi se ponovo rodio, ponovo bi izabrao da živi na Pešteru. Kaže da se oduvek bavio poljoprivredom i stočarstvom, te da je ranije imao preko 70 goveda i po 200-300 ovaca.

Rano ustaje, pomaže supruzi Rahimi oko stoke i prave sir.

„Sami smo ovde supruga i ja, deca otišla svojim putem, većina ih živi u inostranstvu. Imam zemlje za 20 sinova, ali niko od njih neće ovde. Potegne se muke svugde, ali opet sam svoj na svome. Ja ovde živim odlično, čist vazduh, sve je u redu“, ispričao je on za RSE.

Vojne vježbe se na području Peštera održavaju godinama unazad. U nekoliko navrata od dijela lokalnog stanovništva traženo je i da se privremeno odseli, za vrijeme trajanje vježbi.

Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na upit RSE o apelima da se vježbe izmjeste iz ovog dijela Srbije.

U svojoj reakciji iz 2021. godine tadašnji ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović negirao je da su vježbe usmjerene protiv Bošnjaka.

On je tada izjavio i da će Vojska Srbije popraviti sve što uništi na poligonu. Naveo je i da je Pešter poligon za vježbe vojske unazad 50 godina.

„Nemamo drugi poligon gde možemo da imamo takve vježbe, vojska sve plati što je propalo“, rekao je on tada za televiziju Prva.

„Vrlo teška stvar“

Jusuf Dacić (82) iz sela Bioce kaže da se ove godine vojska nije zadržala mnogo zbog aktuelne situacije na Kosovu.

U vreme kada je u maju na Pešteru održavana vojna vježba tenzije između Srbije i Kosova su rasle.

Lokalni Srbi sa sjevera Kosova usprotivili su se odluci da novoizabrani gradonačelnici albanske nacionalnosti, uz asistenciju kosovske policije, uđu u zgrade opština.

Situacija je kulminirala 29. maja, kada su se u Zvečanu sukobili demonstranti sa vojnicima KFOR-a, pripadnicima NATO mirovne misije na Kosovu. Tada je bilo više povrijeđenih na obje strane.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio je tada stanje visoke borbene spremnosti Vojske Srbije i njeno raspoređivanje uz granicu sa Kosovom.

„Ove godine nisu napravili štetu, jer su brzo otišli. Ne znam, ne umem da kažem ništa, vrlo teška stvar. Ranije su tražili od nekih stanara da se odsele tokom vežbi, a gde će oni sa 100, 200 ovaca. Ne valja rabota….“, rekao je za RSE Jusuf Dacić.

I on se cio život bavio poljoprivrednom i stočarstvom, trojica sinova mu žive u Sarajevu, a trojica sa njim u selu.

„Težak je život na selu, veoma se teško živi od stočarstva, nemamo vodu. Ceo dan provedeš stojeći čuvajući ovce i goveda. Zimi polažemo stoci, a leti kosimo. Ove godine ima mnogo kiše, ne može još da se kosi“, ispričao je Dacić.

Da može da bira, kaže, nikada ne bi živeo na Pešteru, iako priznaje da ljepote ovog prostranstva nema nigdje.

„Meni ne smeta“

Put je novinarku RSE dalje odveo u selo Buđevo, gdje je ispred jedne od kuća srela Velibora Popadića (78), sa unukom.

Upitan za vojsku, kaže da se vratila. On je naveo da pojedinima iz bošnjačke zajednice smetaju vježbe, ali da on nema ništa protiv njih.

„Opasno je bilo kad su bile vežbe, izvode gađanja, gađaju iz aviona u Giljevu. Ukoliko nam oštete livade i zemlju oni plaćaju to, održavaju nam ovaj put, popravljaju i kako da nam smetaju“, ispričao je Popadić.

Kako je rekao, na Pešteru je proveo cio život, baveći se poljoprivedom i stočarstvom.

„Zimi se snabdemo sa hranom za stoku i za nas, polažemo im u štale i tako. Živim sa sinom, snajom i troje unučadi“, kazao je on.

Dodao je i da u ovom selu danas ima oko 20 kuća, a da većina ima još neku kuću i zemlju negdje po Srbiji.

„Nas je četiri brata, dvojica su u Gornjem Milanovcu, a mi dvojica ovde. I ja imam tamo kuću i zemlju, razmišljali smo da odemo, međutim sad imamo vodu, asfaltiran put do Sjenice“, ispričao je Popadić.

Lokalni političari tražili izmeštanje

Ranijih godina narodni poslanici Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka tražili su u Skupštini Srbije da se vojne vježbe izmjeste sa ovih prostora.

Jedan od njih, Enis Imamović, rekao je za RSE da je vrlo indikativno to što se vojne vježbe u Sandžaku održavaju svaki put kada se desi neka kriza u zemlji, upravo zbog blizine granice sa Crnom Gorom i Kosovom.

„Ovo što radi ova politika je opasno i neodgovorno, a naročito u ovo vreme kada nasilje i promocija nasilja potresa same temelje čitavog našeg društva. Mi vidimo da se ova vlast sve učestalije odlučuje za nekakve vojne vežbe i demonstraciju oružja i vojne sile i to najčešće radi baš u Sandžaku“, rekao je on.

On je podsjetio i da svake godine u ovom rezervatu prirode stanovnike Peštera izmještaju iz njihovih domaćinstava, sve dok traje vojna vježba.

„Mi smo prošle godine imali situaciju da su uniformisana lica obilazila kuće u Sandžaku i tražila od ljudi da napuste svoja imanja, a ja verujem da je i ove godine bilo isto tako samo što su ljudi bili previše uplašeni da bi to rekli i zatražili pomoć i uopšte reagovali“, rekao je Imamović za RSE.

On tvrdi da razloga za strah kod ljudi na Pešteru ima mnogo.

„Ako uzmemo u obzir sve nerasvetljene zločine iz 90-tih godina, u kojima su učestvovale ove zvanično vojne i policijske snage Srbije, ali i najnovija dešavanja kada je aktivni pripadnik policije Srbije na smrt pretukao Ervina Ćelahmetovića, Bošnjaka u Priboju, sve to dodatno unosi strah i nesigurnost ljudi koji se boje i koji ne znaju kako da zaštite svoja domaćinstva. Sve ovo zajedno šalje dosta lošu poruku Bošnjacima“, rekao je Imamović.

Njegova izjava referiše na ubistvo od 20. maja u Priboju. Policija je, nakon nekoliko dana potrage, 26. maja uhapsila pripadnika Interventne policijske jedinice u Beogradu, Igora Avramovića (28), koji se sumnjiči za ubistvo svog sugrađanina Ervina Ćelahmetovića (35).

U međuvremenu, predstavnici bošnjačke zajednice i aktivisti izrazili su svoju zabrinutost zbog niza incidenata u ovom gradu na tromeđi Srbije sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, a u kojem preko 20 odsto populacije čine Bošnjaci.

„Opasnost po rezervat prirode“

Enis Imamović je dodao i da je Pešter rezervat prirode, mjesto gdje rastu rijetke vrste biljaka i žive endemske vrste životinja.

„Beloglavi sup, koji ovde živi, zakonom je zaštićena vrsta, a mi imamo paradoks da se tu održavaju vojne vežbe. Ja sam siguran da je ovo jedini rezervat prirode na svetu koji ima ovaj status zakonom zaštićenog prirodnog područja, a da se u njemu održavaju vojne vežbe i to bojevom municijom i u ovom obimu kakvom svedočimo prethodnih godina. Dešavalo se da stoka u toku godine pojede ostatke municije i gelera i da od tih posledica na kraju ugine“, rekao je on.

Dodao je da je „paradoks“ da se u zemlji donose posebni zakoni zaštite prirodnih parkova i rezervata, da se uređuje kakve čamce i druga vozila mogu da se koriste za turiste, a onda na Pešter dođe vojska i „izruči tone eksploziva, bojeve municije i izduvnih gasova“.

„Očigledno je da svi razgovorili koje smo imali i svi apeli koje smo upućivali ovoj Vladi Srbije ne daju rezultate, te smo zato mi preduzeli korake da o ovome obavestimo međunarodnu javnost i mi ćemo istrajati na tome“, dodao je Imamović.

On je objasnio i da su sandžačke šume date na upravljanje Ivanjici, odnosno Kraljevu. Upravljanje vodama je dato Užicu i Kraljevu, te da je rudnik uglja Štavalj dat Despotovcu.

Dalje, dodao je, jezero Uvac je dato na upravljanje Novoj Varoši.

„A za uzvrat nama šalju odgovor kroz vojne vežbe“, poručio je.

Njegova ocena je i da Pešter može da se iskoristi za proizvodnju kvalitetne organske hrane, čiste zelene električne energije iz obnovljivih izvora.

Poslanička grupa „Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka“ tražila je i u junu 2021. od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tadašnjeg ministra odbrane Nebojše Stefanovića, načelnika Generalštaba Vojske Srbije Milana Mojsilovića da u najskorije moguće vrijeme narede izmještanje vojne vježbe sa Peštera koja se održala te godine u junu.

Poslanici SDA Sandžaka su tada podsetili da je i 2020. godine na Pešteru održana vojna vježba i da su stanovnici tog dijela zemlje pretrpjeli ekonomsku štetu jer su geleri pogodili nekoliko grla stoke koja su uginula.